Gašpar: Novi realizam Vašingtona i kraj epohe nadzirane demokratije

Gašpar navodi da Vašington stavlja fokus na pragmatičnu stabilnost, ne iz ravnodušnosti, već iz saznanja.

- U Sarajevu ovaj novi realizam izaziva pomiješana osjećanja. Politička elita strahuje da će OHR izgubiti na težini ako SAD drže distancu. U Banjaluci to se tumači kao potvrda da je Vašington prepoznao granice vlastite politike. U oba slučaja BiH ostaje zavisna, materijalno, diplomatski i mentalno - istakao je Gašpar u autorskom tekstu za "Berliner cajtung".

On napominje da Berlin ostaje u ulozi "vaspitača", jer smatra međunarodnu kontrolu dijelom evropske odgovornosti koja se u Vašingtonu posmatra kao opterećenje.

- Gotovo 30 godina nakon mirovnog sporazuma iz Dejtona, BiH ostaje ispit zapadne politike reda, ujedno i ogledalo promijenjenih prioriteta. Sporazum 1995. godine donio je mir, ali ne i političku samostalnost - navodi Gašpar koji je i politički savjetnik i esejista.

On je ukazao i na kompleksno uređenje BiH, koje omogućava političku zaštitu tri konstitutivna naroda, ali i na poziciju visokih predstavnika koji snagu crpe iz grupe zemalja bez međunarodnopravne osnove, a ne UN.

- Budući da Savjet bezbjednosti UN nije potvrdilo imenovanje Kristijana Šmita, Rusija i Kina ga do danas ne priznaju. U Banjaluci vlada uvjerenje da oslabljivanje Šmita nije napad na mir, već obnova ravnoteže iz Dejtona - istakao je Gašpar.

On kaže da Hrvati u BiH doživljavaju današnji poredak kao nepravdu, te da hrvatski predstavnici godinama zahtijevaju reformu izbornog zakonodavstva koja bi im omogućila da sami biraju svog člana Predsjedništva BiH.

- Zagreb podržava ovaj zahtjev diplomatski, Brisel pokazuje razumijevanje, ali izbjegava pritisak na Sarajevo. Za Hrvate je Dejton manje zaštitni sporazum nego neispunjeno obećanje - ravnopravnost bez težine - naveo je Gašpar.

On kaže da svaki od tri naroda vidi poslijeratni poredak kroz vlastito istorijsko iskustvo u kojem za Bošnjake ostaje garancija protiv podjele, za Hrvate nedovršeno obećanje ravnopravnosti, a za Srbe simbol spoljnog nametanja.

-- To objašnjava zašto svaka veća reforma propada na različitim strahovima. BiH posjeduje spoljni oblik demokratije, ali ne i njenu unutrašnju suverenost. Nije propala zemlja, već upravljana, polutrajna struktura upravljane suverenosti, koja funkcioniše, ali ne djeluje slobodno - istakao je Gašpar.

PRIVREMENI MEHANIZMI PRETVORILI SE U PARALELNU VLADU

Gašpar navodi da je visoki predstavnik prvobitno trebao djelovati kao posrednik u procesima, ali da je postao "najmoćniji akter".

- Njemački političar CSU-a Kristijan Šmit raspolaže ovlašćenjima koje su u Evropi jedinstvena. Njegovo imenovanje nikada nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN, jer su Rusija i Kina uložile veto, ali zapadne države ga priznaju - istakao je Gašpar.

On je dodao da je institucija visokog predstavnika prvobitno bila zamišljena kao privremeni mehanizam, ali da se pretvorila u trajnu paralelnu vladu.

- Ono što je nekad bilo zamišljeno kao hitno rješenje za osiguranje mira, razvilo se u neku vrstu kolonijalnog ostatka u srcu Evrope. Njegovo postojanje podsjeća na to da je Zapad stvorio poredak koji stabilnost zamjenjuje spoljnom kontrolom. U vremenu u kojem Evropa širom svijeta promoviše samoopredjeljenje, BiH ostaje mjesto gdje ovaj princip vrijedi samo ograničeno. I Njemačka je u tome od početka igrala glavnu ulogu - smatra Gašpar.

IZABRANI POLITIČAR KAŽNjEN OD NEIZABRANOG STRANCA

Gašpar je u autorskom tekstu za "Berliner cajtung" naveo je da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen od suda u Sarajevu jer nije poštovao dekrete Šmita.

- Izabrani predsjednik je kažnjen zato što je prekršio zakon koji je donio neizabrani stranac. Presuda je internacionalno izazvala naslovne stranice i produbila podjelu - naveo je Gašpar.

On je ukazao da se teško može zamisliti da se na ovaj način može osigurati mir.

- Njegov slučaj pokazao je da se nadzor i krivično gonjenje u BiH već odavno prepliću i da međunarodna kontrola ne samo da nadgleda, već vlada - istakao je Gašpar.

On kaže da se u međuvremenu dogodio zaokret američke spoljne politike i da su SAD ukinule sve sankcije zvaničnicima Republike Srpske, te uputile jasnu poruku da nakon tri decenije odgovornost za stabilnost leži na izabranim predstavnicima.