Kakvo nas vrijeme očekuje po narodnim vjerovanjima?

O ovome smo razgovarali smo sa starijim mještanima Gornjih Vijačana i Stare Dubrave, ali i sa Irenom Medar-Tanjga, etnologom.

Vremenske prilike u vrijeme kada nije bilo skupe tehnologije, interneta, stručnjaka i meteorologije određivane su uz pomoć narodnih vjerovanja i predanja koja su prenošena s koljena na koljeno.

Sve te izreke i teorije kroz koju se određuju vremenske prilike su izraz narodnih vjerovanja a postale su i dio narodnog folklora i tradicije.

Korijen svega potiče iz ruralnih sredina u kojima su se narodna vjerovanja za određivanje vremenskih prilaka i nastala.

Ova vjerovanja, ostala su i dan danas i u našim krajevima narod često više vjeruje njima nego zvaničnim meteorološkim informacijama.

Jedan stariji seljanin nam objašnjava kako je bilo neophodno služiti se vjerovanjima jer se na taj način moglo predvidjeti kada je najpovoljnije raditi neke poslove na njivi, pa su tako "ganjali" vrijeme za najbolji rod.

"Kažu da ako list rano opadne biće jaka zima, a ako se zadrži čeka nas blaža zima. Ako duva vjetar sjevernjak, ili što kažu vremenjak, onda će biti lijepo vrijem, a ako je vjetar južni onda dolaze kiše", kaže nam jedan od mještana.

Za određivanje vremenskih prilika korišten je i bunar

"Nekada se vrijeme određivalo na osnovu bunara tako da ako vazduh struji u dubinama, očekuje se dolazak kiše ili nekog nevremena. Kada se noću na visokim mjestima osjeti nalet toplog vazduha može se očekivati i toplo vrijeme. Ako je nakon kiše gluv odjek, nastaviće se loše vrijeme ili ako se u planine i brda diže magla, biće padavina. Kada u zimu grmi hladnoća će biti jaka. Kažu i ako sunce kada zalazi a horizont je crvenkaste boje onda će sljedeći dan biti vedar.'' dodaje on.

Vjerski praznici važni za određivanje vremena

Jedan od važnih faktora u našem folkloru je svakako i primjenivanje religije, odnosno praznika koji su nekada igrali važnu ulogu, ne samo u posvećenosti Bogu, nego i o predviđanju određenih vremenskih prilika.

Stari seljani to potvrđuju kroz narodne izreke poput onih "Od Svetoga Ilije sunce sve milije'' ili "Sveti Luka - snijeg do kuka, Sveti Mrata – snijeg do vrata''.

Ovo su predanja koja su nam rekli mještani Gornjih Vijačana i Stare Dubrave:

• Ako je Božić bijel – Vaskrs će biti zelen ili ako je Vaskr bijel – Božić je zelen.
• Ako za katolički Božić bude snijega ili kiše biće rodna godina.
• Ako je Đurđevdan sunčan biće ploda i roda, a ako drugi dan bude kiše čeka nas sušna godina.
• Ako na Bogojavljenje bude mraza i snijega onda će godina biti rodna, dok vedro vrijeme znači sušnu godinu.
• Za Svetog Savu kažu ,,sredozimac'' sredina zime.
• Ako na Krstovdan bude blage kiše ili ako laste ne odu neće biti jake zime.
• Ako poslije Miholjdana nastupi ,,Miholjsko ljeto'' onda će jesen biti blaga.
• Ako poslije Mratindana nastupi ,,Mratinje ljeto" onda će zima biti blaga.
• Kažu i koliko mrazeva bude prije Miholjdana, toliko će ih biti i poslije njega.

Dani od katoličkog do pravoslavnog Božića određuju vrijeme za čitavu narednu godinu

Postoji i pričao o tome da su periodi između katoličkog božića (25.12.) do pravoslavnog božića (07.01.) koriste za određivanje dugoročne vremenske prognoze tako da (ne računajući praznike) dvanaest dana određuje kakvo će vrijeme preovladavati tokom tokom narednih dvanaest mjeseci.

Vjerovanja postoje od davnina, ali su aktuelna i danas

Etonolog Irena Medar – Tanjga navodi da su narodna vjerovanja dio tradicije i da je praktikovan najviše kod ljudi koji su se primarno bavili zemljoradnjom, jer je od vremenskih uslova zavisio prinos kao i da se pribjegavalo raznim obrednim radnjama da bi se postigao što bolji rezultat. Navodi i da su prevashodno meteorološka znanja, nastala zbog nevolja koje su ljudima činile atmosferalije, te je nastojao raznim obrednim radnjama da se zaštiti od loših uticaja i da zasluži dobre uticaje.

,,Obredne radnje su praćene vjerovanjima i praznovjericama nastalim u periodu nastanka prvobitnih ljudskih zajednica i ona su se često zadržala do današnjih dana, ali bez znanja o pravom značenju i često u nešto izmijenjenom obliku. Nije tako čudno da su tada takva vjerovanja nastala, ako uzmemo u obzir činjenicu da prvobitni čovjek nije imao objašnjenja za pojave koje ga okružuju i sve to je pripisivao uticaju nekih viših sila koje su bile dobre ili zle i svakako su mogle uticati na njegov život. Da bi se zaštitio od uticaja zlih sila, i da bi umilostivio dobre sile da mu svojim nadljudskim moćima pomognu pribjegavao raznim magijskim i ritualnim radnjama i iskreno je vjerovao da će na taj način bolje i lakše proći u svakodnevnom životu.'' Objašnjava Tanjga.

Ona objašnjava i da su narodna znanja i umijenja, od kojih su mnoga stara koliko i sam ljudski rod te da svaki narod ima svoj sistem predviđanja vremena što samo ukazuje koliko je prognoziranje bilo neophodno za postojanje zajednice.

''Može se uočiti i podudarnosti kod različitih naroda koji nisu imali međusobni kontakt što nas dovodi do zaključka da je velik dio tih narodnih mudrosti nastao iz velikog iskustva i da mu se moglo vjerovati. Metod prognoziranja koji se ne bi pokazao pouzdanim morao je biti odbačen, jer su poslovi oko poljoprivrede i stočarstva u velikoj mjeri zavisili od vremenskih prilika i njihovog preciznog predviđanja.'',objašnjava Tanjga.

Tanjga navodi i primjere gdje su domaće životinje, let ptica, nebeska tijela, insekti i ptice samo su dio asortimana kojim se koristio narod kako bi određivao vremenske pojave npr:

• Ako su komarci napadni i kriju se u sijenkama, dolazi kiša.
• Ako muve ujedaju, sprema se loše vrijeme (kiša).
• Ako životinja sa paše bježi kući ranije nego obično, biće ubrzo zlo vrijeme.
• Kada vrane na drveću udaraju krilima, pašće kiša.
• Kada ovce bleje i vraćaju se sa torove, očekuje se snijeg.
• Ako se goveda mnogo obadaju, isti dan će pasti kiša.
• Kada naiđu oblaci, ako se pčele ne vrate u košnice kiše neće biti. Ako pčele ujutru lete samo oko svojih košnica, vrijeme će se pogoršati

Priče nisu toliko isprazne

Tanjga navodi i to da narodna vjerovanja za vrijeme, kada se gleda sa današnjeg aspekta života, nisu toliko isprazna i da iza svega toga stoji veliko iskustvo, koje će se održati i u narednom periodu.

''I danas, po narodnom iskustvu starom stotinama godina, ljudi se koriste tradicionalnim predviđanjem vremena. Mogli bi u nedogled nabrajati primjere koji iz današnje perspektive izgledaju kao sujevjerje, a koji su u životu naših ne tako dalekih predaka imali veliko značenje i logično objašnjenje u njihovoj sasvim jednostavnoj želji da svoj život, pun nepoznanica, provedu u što boljoj atmosferi. Gotovo da ne postoji kraj možemo reći u cijelom svijetu, ma koliko da je bogat, razvijen ili civilizovan u kojem nećemo naći neka vjerovanja koja se i danas praktikuju.'', objašnjava Tanjga.

Tekst priredio: Đorđe Čereković