Primjera radi, SAD je zabilježio oko 600 smrtnih slučajeva od gripa tokom sezone 2020.-2021. Za poređenje, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procijenili su da je u prethodnoj sezoni bilo oko 22.000 smrtnih slučajeva, a prije dvije sezone čak 34.000.

Na prvi pogled to se može činiti kao jedna od povoljnih posljedica pandemije, ali stručnjaci tumače da to ne mora nužno biti dobro, iz više razloga.

Uzroci nestanka gripa

Za početak je važno znati koji su najvažniji činioci koji su uzrokovali nestanak gripa.

Naučnici se slažu da je virus gripa najvjerojatnije suzbijen epidemiološkim mjerama koje se provode kako bi se zaustavilo širenje virusa SARS-CoV-2. Budući da se oba virusa šire istim putem - primarno kapljicama i aerosolom, a u manjoj mjeri preko kontaminiranih površina, epidemiološke mjere koje su dovoljne da zaustave covid-19 (maske, distanca, pranje ruku i sl.) biće više nego dovoljne da zaustave gripu, koja je mnogo manje zarazna. Podsjetimo, bazni reprodukcijski broj R0, koji govori koliko zdravih osoba u prosjeku zarazi jedna oboljela, za gripu je oko 1.3. Nova istraživanja pokazuju da je R0 za covid-19 oko 5.25, što znači da je ta bolest oko 4 puta zaraznija od gripa.

Kako je već pisao Index, niski brojevi registrovanih slučajeva gripa takođe se mogu pripisati činjenici da se tokom posljednje sezone mnogo više ljudi vakcinisalo protiv gripa kako im se ne bi dogodilo da se zaraze s oba virusa te kako ne bi gripu zamijenili s covidom-19. U Hrvatskoj je zabilježeno značajno povećanje potrošnje vakcina protiv gripa, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta.

Takođe postoje hipoteze prema kojima jedan respiratorni virus, u ovom slučaju SARS-CoV-2, u respiratornom traktu možda može nadvladati infekciju koju bi mogao uzrokovati drugi respiratorni virus, odnosno gripa. Generalno, infekcija jednim virusom čini stanice domaćina u određenoj mjeri otpornima na druge viruse. Ova pojava, koja se naziva virusna interferencija, često se javlja u staničnim kulturama kako životinja tako i ljudi.

Zašto nestajanje gripa može biti problem?

Zdravstveni radnici su srećni što mogu predahnuti barem kada je u pitanju gripa, međutim neki ističu da to može biti problem.

Budući da se vakcinisalo protiv gripa svake godine temelji na sojevima koji su dominirali tokom prošle godine, nejasno je koliko će učinkovita biti vakcina koje se priprema za sljedeću sezonu. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je krajem februara, kao i obično, dala preporuke za sojeve gripa koji bi trebali biti zastupljeni u trovalentnim i četverovalentnim vakcinama. Ali te preporuke temelje se na mnogo, mnogo manje dijagnostifikovanih slučajeva nego u uobičajenoj godini, što znači da je uzorak malen, pa je teže predvidjeti koji bi soj mogao prevladati.

Dobro je što virus gripa manje mutira

S druge strane, povoljno je to što u svijetu cirkuliše mnogo manje virusa, pa je za očekivati da će virusi manje mutirati. Stoga je moguće da se vakcina 2021.-2022. pokaže izuzetno učinkovitim.

Učestalost virusnih mutacija razmjerna je broju inficiranih i trajanju epidemije.

Imunolog Zlatko Trobonjača sa Univerziteta u Rijeci ističe da širenje virusa gripa i dalje postoji iako u smanjenoj mjeri.

"Budući da je broj inficiranih znatno manji nego prethodnih godina, možemo očekivati da će broj uobičajenih virusnih mutacija biti manji. Međutim, opasnost od pojave opasnih pandemijskih sojeva nije manja iako valja naglasiti da će se, ako se i pojave, puno teže širiti ljudskom populacijom zbog postojanja protivepidemijskih mjera koje se provode zbog koronavirusa", kaže Trobonjača.

"Naime, RNK genom virusa gripa sastoji se od osam odsječaka koji se mogu mijenjati običnim mutacijama, čime nastaju virusni oblici protiv kojih imamo barem djelomičnu imunost zbog prethodnih imunizacija vakcinisanjem ili prebolijevanjem bolesti. Veća opasnost prijeti od mogućnosti rekombinacije virusnih odsječaka, kada dva različita virusa inficiraju istu stanicu, pa miješanjem genoma oblikuju virus protiv kojega nitko u populaciji nema imunost. Tako nastaju opasni pandemijski sojevi poput španske, ptičje, svinjske ili hongkonške gripe. Ove rekombinacije događaju se najvjerojatnije u svinjama, a novonastali sojevi raznose se preko peradi ili ptica. Iako ljudi nisu domaćini za proizvodnju rekombinanti, mogu ući u lanac prenosa virusa i obolijevati od teških, a često i smrtonosnih bolesti. Tako je smrtnost od ptičje gripe bila oko 60%. No ponavljam, ako i nastanu, novi opasni pandemijski sojevi gripa puno će se slabije prenositi u ovim protivepidemijskim uslovima", tumači infektolog.

Problem gubitka imunog odgovora

Neki su naučnici takođe zabrinuti zbog mogućeg gubitka imunološkog odgovora. Naime, ako se gripa povuče na nekoliko godina, današnja bi djeca mogla propustiti priliku da im se odgovor obrambenog sistema razvije u ranoj dobi. Prema nekim stručnjacima to bi moglo biti dobro, no još prije loše, zavisno o tome koji će sojevi cirkulisati tokom ostatka njihovih života.

Trobonjača smatra da činjenica da djeca neće prebolijevati uobičajene virusne bolesti nikako ne može biti dobra, iz više razloga.

"Naime, dječji organizam posve drugačije reaguje na takve bolesti nego odrasli. Preboljenje mnogih virusnih bolesti za djecu ne predstavlja veći problem, dok bi ti isti virusi u odrasloj dobi mogli izazvati puno teže kliničke slike i lošije ishode. To na koncu pratimo i u slučaju covida-19. Kao dodatan primjer mogu navesti četiri koronavirusne infekcije koje izazivaju obične prehlade i koje gotovo svi u populaciji prebolijevamo do 15. godine života, s vrhuncem učestalosti u dobi od 5.5 godina, i time stičemo imunitet koji nas brani u kasnijoj životnoj dobi. Pitanje je kako bi izgledala primarna infekcija tim virusima u kasnijoj dobi, bi li to bila samo obična prehlada ili bi se manifestovala kao teža bolest", pita se Trobonjača.

Problem jačanja alergija u kasnijoj dobi

Osim toga, prebolijevanjem virusnih infekcija tokom djetinjstva uslovljava se razvoj reakcija našeg organizma na strana tijela, što uključuje alergene.

"Takvim prebolijevanjem mi kondicioniramo razvoj našeg imunog sistema prema snažnom, pro-upalnom imunoreagovanju koje nas u kasnijoj dobi štiti od alergijskih bolesti. Naime, u ne-upalnom, drugom kraku imunosti nalazimo funkcije antitijela, između ostalih i antitijela razreda IgE koja posreduju alergije. Sazrijevanje imunog  sistema bez virusnih i odgovarajućih bakterijskih infekcija vodi u predominaciju ovog antitijelima posredovanog imunoreagovanja, a to znači i veću učestalost alergija u kasnijoj dobi. U kojoj će se mjeri ovaj manjak infekcija među djecom u današnje vrijeme odraziti na povećanje učestalosti alergija u kasnijoj dobi, tek ćemo vidjeti. Naravno, ne očekujemo da će se nešto značajno dogoditi već sada, nakon jedne godine pod epidemiološkim mjerama. Posljedice će biti izraženije ako ovakva situacija potraje, a po svemu sudeći hoće, još barem nekoliko godina. Osim toga, problemi će se očitovati u kasnijoj dobi kada djeca koja su sada izolovana od virusa odrastu. Budući da se epidemiološke mjere ne mogu potpuno relaksirati dok god covid-19 prijeti, rješenje treba tražiti u antivirusnim lijekovima koji se istražuju i uskoro bi mogli biti odobreni", pojasnio je Trobonjača.

Problem smanjenja pažnje i resursa

Epidemiologinja HZJZ-a Goranka Petrović za Index je već ranije istaknula da je tokom ove pandemije jako važno ne ispustiti iz vida grip.

"Generalno je sva pažnja usmjerena na covid-19, ne samo u Hrvatskoj. Posvuda je u fokusu testiranje koje ima za cilj da se isključi covid-19", kaže epidemiologinja.

"Mogućnost širenja virusa gripe značajno se smanjuje zbog strogih epidemioloških mjera. No ipak treba omogućiti dovoljno resursa da se dijagnostifikuje grip. Na njega se ne smije zaboraviti. U južnoj hemisferi, kada se tokom njihove sezone gripa registrovalo vrlo malo slučajeva, među stručnjacima se pojavila zabrinutost da bi nam cirkulacija gripa mogla promaći, što bi za posljedicu moglo imati probleme u određivanju odgovarajućeg sastava vakcine za sljedeću sezonu. Naime, vakcine za svaku sezonu rade se na temelju genskog i antigenog sekvenciranja sojeva virusa koji dominiraju u cirkulaciji. Stoga se u krugovima u kojima se prate respiratorne bolesti ističe važnost ulaganja dodatnih sredstava za praćenje gripa", objasnila je Petrović.

(Index)