Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je duševni poremećaj koji se može javiti nakon izlaganja zastrašujućem, opasnom, ugrožavajućem stresnom događaju.
Dijana Đurić, predsjednica Društva psihologa Republike Srpske za ATV kaže da traume ratnog silovanja i torture spadaju u grupu najtežih kompleksnih trauma. Posljedice se osjećaju na fizičkom, emocionalnom i socijalnom planu. Pored narušenog fizičkog zdravlja, česta je i simptomatologija posttraumatskog stresnog premećaja koji postaje hronifikovan i dovodi do trajnih promjena ličnosti gdje uglavnom dominiraju depresivne karakteristike.
Koji su to najčešće traumatičniji događaji koji izazivaju PTSP?
- Zadnjih godina se pojam traume često koristi u svakodnevnom životu kad se želi opisati neko teško ili neprijatno iskustva koje prije spadaju u domen stresnih iskustava. Međutim kad govorimo o ovoj temi, značajno je da napravimo distinkciju. Stresno može biti neko negativno ali i pozitivno životno iskustvo koje zahtijeva mobilizaciju dodatne količine energije, a praćeno fiziološkim reakcijama i promjenama u mišljenju i ponašanju. Dok je trauma situacija u kojoj je osoba je doživjela, svjedočila ili se suočila s događajem koji uključuje stvarnu ili prijeteću smrtnu opasnost ili tešku ozljedu, odosno prijetnju fizičkom integritetu sebe i drugih, a reakcija osobe uključivala je snažan strah, bespomoćnost ili prestravljenost - kaže Dijana Đurić, te dodaje:
- Nakon takvih iskustava česta je pojava da osoba doživljava simptome posttraumatskog stresnog poremećaja. Ukoliko smptomi traju do tri mjeseca govorimo o akutnom stresnom poremećaju, a ukoliko traju duže govorimo o hroničnom PTSP-u. U nekim situacijama se simptomi mogu javiti nekoliko mjeseci ili godina nakon događaja - navodi ona.
Ko najčešće obolijeva od PTSP-a, šta kažu istraživanja?
- Imajući u vidu vrstu iskustava kojamogu dovesti do PTSP-a jasno je da se kod bilo koja osoba u bilo kom periodu živora može razviti PTSP. U najvećem riziku su osobe koje su učestvovale u borbenim dejstvima, žrtve torture, osobe koje su preživjele fizički ili seksualni napad, tešku saobraćajnu nesreću, neku prirodnu katastrofu i slično. Da li će osoba razviti PTSP zavisi od brojnih faktora kao što su prethodna iskustva osobe, načini suočavanja sa stresom, suočavanje sa dodatnim stresnim ili traumatskim iskustvima, gubici kao i nedostatak socijalne podrške - ističe psiholog.
Simptomi PTSP-a?
- PTSP se manifestuje kroz tri grupe simptoma. Simptomi ponovnog proživljavanja uključuju pojavu nametljivih i snažnih slika traumatskog iskustva, pri kojem osoba ima osjećaj kao da se situacija odigrava ovdje i sada, te uznemirujući snovi vezani za događaj. Druga grupa su simptomi izbjegavanja u kojima osoba izbjegava sve situacije, mjesta, osobe, ljude ili sadržaje koji mogu podsjetiti na traumatski događaj. Simptomi prenadraženosti uključuju osjećaj napetosti, snažne reakcije na događaje slabijeg intenziteta, sniženje praga tolernacije na frustraciju, poteškoće sa zaspivanjem i spavanjem i slično - kaže Đurićeva.
Kako se liječi?
- Tretman PTSP-a se provodi psihoterpijom i/ili terpijom lijekovima, zavisno od težini simptoma. U svakom slučaju važno je da osoba ima mogućnost da emocionalno proradi iskustvo i da dobije odgovarajuću socijalnu podršku - zaključuje Dijana Đurić.