Većina ljudi ne želi da živi vječno, jer bi im život dojadio kad sve iskuse i istraže. Tako tvrde ljudi koje je ispitao Šekar Bisvas, naučnik za analizu podataka iz Berlina. Nijednu osobu koju je pitao ne zanima vječni život, piše DW.

Interesovao bi ih, pak, dug život i to do stotinak godina. Naučnik kaže da bi volio da umre lako i da ne bude nikome teret.

Većina naučnika se slaže da je smrt nemoguće izbjeći ili zaustaviti. Ali može li se kvalitet života makar produžiti, tako da proces odumiranja traje kraće?

Zdraviji životni vijek i kraće umiranje

Jedan dio nauke se bavi produženjem života. U to spada i homeopatija, uzimanje raznih multivitamina i preparata kako bi se poboljšao kvalitet života ili čak produžio. Kad neko, pak, ko se liječio od neke bolesti homeopatijom umre, za to niko ne odgovara. Mnogi nadriljekari su se okoristili tuđom mukom prodajom izmišljenih lijekova.

To su obično šarlatani, objašnjava doktor Nir Barzilai, šef Instituta za istraživanje starenja pri Medicinskom koledžu "Albert Ajnštajn" u Njujorku. Barzilai se, sa druge strane, bavi gerontologijom, odnosno biologijom starenja. On već godinama posmatra grupu od 750 stogodišnjaka, a ima planove da studiju proširi na čak 10.000 ljudi.

Doktor ističe da gerontologe ne zanima "produženje života", već nešto što bi se moglo nazvati "zdravstveni vijek". To je broj godina u kojima je osoba zdrava i sposobna da živi normalnim životom bez komplikacija ili bolesti.

Naučnici širom svijeta procjenjuju da je više od polovine smrtnih slučajeva u svijetu posljedica bolesti izazvanih starenjem, kao što su Alchajmer, kardiovaskularne bolesti, rak ili dijabetes. U industrijskim zemljama broj pacijenata koji boluju od ovih bolesti je sve veći i oni žive duže jer imaju pristup modernoj medicini.

Upravo zbog toga, naučnici poput Barzilaija traže način da produže broj zdravih godina, tako da smrt bude lakša i manje bolna.

Profesor medicine sa "Mejo" klinike i predsjednik Američke federacije za istraživanje starenja, Džems Kirklend, smatra da postoji način da se spriječi nešto što se zove "multimortalitet" na kraju života. To se dešava kada pacijent oboli od jedne dijagnoze, koja zatim izazove niz drugih komplikacija. Pred kraj života, pacijent ima nekoliko oboljenja koja mu otežavaju život.

Umjesto toga, kraj života bi mogao da izgleda kao "trčanje nekoliko milja i zatim odlazak u vječni san". Taj proces bi se zvao kompresovana smrt, čime bi se skratilo trajanje odumiranja, koje danas kod mnogih traje godinama.

Lijek koji uklanja mrtve ćelije

Sa druge strane, u studiji na stogodišnjacima koja traje više od dvadeset godina, Barzilai pokušava da uoči naznake koje bi pokazale kako je moguć tako dug životni vijek.

Osim što ispitanici žive zdravo, oni doživljavaju na kraju kompresovanu smrt, te umiru u roku od nekoliko nedjelja, a ne godina.

Ono što naučnika posebno čudi je činjenica da je među muškim ispitanicima više od polovine pušača, dok jedna trećina ženskih učesnica u studiji puši. Čak više od polovine je gojazno, a samo dva odsto su vegetarijanci. Među njima nema posebnog načina života. Barzilai ističe da zdrav način života igra svakako veliku ulogu u njihovoj dugovječnosti, ali nije jedini faktor.

Ovi stogodišnjaci takođe nemaju savršene gene, ili pak genetske mutacije koje ih štite od, na primjer, Alchajmera. Oni samo razvijaju te bolesti mnogo kasnije od drugih.

U studiji se pokazalo da su neki od njih imali gene koji su sprečavali funkcionisanje hormona rasta, kaže Barzilai. On sada želi da identifikuje koji su to geni ili mutacije, koji izgleda da utiču na proces starenja. Time bi mogli da se razviju lijekovi, koji bi eventualno mogli da utiču na starenje.

Barzilai je već u procesu testiranja lijeka metformina, koji se inače koristi za dijabetes, jer djeluje da bi mogao da zaustavi neke efekte starenja u tijelu. To je samo jedan u nizu lijekova koji su trenutno u eksperimentalnoj fazi.

Starenje je, inače, kombinacija procesa u tijelu. Poremećaj u podjeli ćelija, pri čemu mrtve ćelije ne napuštaju organizam, već nastavljaju da se nagomilavaju u tijelu, jedan je od faktora starenja. Time dolazi do raznih upalnih procesa u tijelu.

Milijarderi zainteresovani, nauka oprezna

Ovakva istraživanja posebno zapadaju za oko izuzetno imućnim ljudima. Tako Barzilaijevu studiju podržava mladi milijarder Džems Fikel, koji navodno stoji iza kriptovalute bitkoin. Tu je i rusko-izraelski milijarder Jurij Milner, koji podržava kalifornijski startap "Altos Labs", koji se bavi istraživanjem starenja i naučnicima isplaćuje milionske plate da transformišu medicinu.

Tu je i "Calico Labѕ" koji je pokrenuo Google, ali do sada nije poznato da li je i do kakvog napretka došlo. Zatim postoji i istraživanje o podmlađivanju ćelija, kroz metodu replikacije, odnosno kloniranja.

Međutim, naučnici tvrde da i dalje postoji mnogo prepreka u istraživanju procesa starenja i razvijanja preparata koji bi ga zaustavili. Jedna od najvećih prepreka je činjenica da ćelija gubi karakteristike kada je klonirana. Čak iako dođe do nekog pomaka u istraživanju, biće potrebno dugo vremena da se bilo kakav preparat testira na životinjama i ljudima.

Za sada veći potencijal imaju lijekovi koje istražuju Kirklend i Barzilai, a koji bi mogli potencijalno da utiču na zdraviji završetak životnog vijeka i brže umiranje. Proći će, međutim, minimum još jedna decenija prije nego što će moći ovi naučnici moći da utvrde da li ti lijekovi imaju učinka, piše DW.