Pašalić je naveo da to što građani u posljednje vrijeme kupuju više namirnica, zbog krize u Ukrajini, predstavlja refleksnu reakciju ljudi koji su zabrinuti kriznim situacijama.

On ističe da panika dovodi do neracionalne kupovine namirnica, što dovodi do nestašice i rasta cijena i da se time otvara prostor za razne spekulacije i mahinacije, što uvijek ide "preko leđa građana", ali da je vlast preduzela određene mjere da se to prevaziđe.

Pašalić je naglasio da Republika Srpska ima dovoljno pšenice do nove žetve.

Kada je riječ o izvozu pšenice iz BiH u ovim kriznim vremenima, Pašalić kaže da količina od 6.000 tona, koliko je izvezeno u prva tri mjeseca ove godine, nije velika ali da treba biti oprezan, te je naglasio da resorno ministarstvo na nivou BiH na čijem je čelu Staša Košarac prati situaciju.

Kako kaže, neophodno je obezbijediti trgovinu žitom.

"Prosječna potrošnja hljeba po glavi stanovnika je godišnje 110 kilograma. Republika Srpska sije od 40.000 do 45.000 hektara pšenice i ako je prosječan prinos oko pet tona to je 200.000 tona. Od kilograma pšenice dobijamo 600 do 800 grama brašna te ako je prosjek 70 odsto iskoristivosti, od tih 200.000 tona pšenice možemo proizvesti 140.000 brašna", pojasnio je on.

On je naglasio da ukoliko bi sva pšenica završila na tržištu Republike Srpske, ona bi imala duplo veću količinu nego što joj treba.

Pašalić je rekao da se u Srpskoj na 130.000 hektara proizvede kukuruza uz prosječan prinos od šest tona.