Svjetski trend odnedavno je stigao u Banjaluku. Električnih trotineta je sve više na ulicama. To ne čudi s obzirom da ovo prevozno sredstvo ne zagađuje okolinu, a građanima predstavlja brz i lagan prevoz. Međutim, iako učestvuju u saobraćaju još uvijek ne postoji zakonska regulativa.
Električni trotineti osvojili su tržište, ali i naklonost ljudi koji nastoje da izbjegnu gradsku gužvu. Ni Srđan Sukara nije odlio ovom svjetskom trendu, a glavni razlog je upravo to - brzina ali jednostavno parkiranje.
Postoje različiti modeli električnih trotineta. Razlikuju se po obliku, boji, cijeni ali i brzini koju dostižu. Ovo sve popularnije prevozno sredstvo izaziva različite reakcije kod javnosti ali činjenica je da je traženo i da se kupuje.
Električni trotineti još uvijek su u sivoj zoni zakona o saobraćaju. Trenutno jedina zemlja koja ima saobraćajne propise vožnje električnog trotineta jeste Njemačka, a oni kažu da se vozilo može kretati pješačkim zonama ukoliko dostiže maksimalnu brzinu od 15 kilometara na čas. Milija Radović iz Agencije za bezbjednost saobraćaja kaže da će se, dok se ne donese zakon koji će tretirati ovu vrstu vozila, primjenjivati postojeća zakonska pravila.
Ni zemlje Evropske Unije se nisu još uvijek usaglasile o zakonima, pa su tako u Holandiji za električne trotinete obavezne registarske oznake dok u Francuskoj kazna za kretanje trotoarom ovih vozila iznosi 135 evra. Iako ovaj vid prevoza u BiH još uvijek nije prepoznat od strane zakona, eletrični trotinet, po sadašnjim propisima, treba da se vozi uz desnu ivicu kolovoza.
