Trideset godina od ubistva 54 pripadnika JNA, od ranjavanja i mučenja zarobljenih u "Tuzlanskoj koloni" - isto toliko i bez kazne za zločince. Trebalo je nekoliko godina i Tuzlanskim kantonalnim vlastima da uz pratnju policije, porodicama nastradalih dozvole da na mjestu zločina, upale svijeće za svoje najmilije.
Oni koji su svojim očima gledali zlo sa Brčanke Malte, te slike nikada ne zaboravljaju.
"Mi samo želimo da ovo sveto mjesto a nas koji smo bili u ovoj kasarni. Da popalimo svijće i položimo cvijeće u ime svih onih koji su ovdje stradali. Porodice poginulih i za njihovu djecu da se pomolimo. I da ovaj narod i grđani Tuzle shvate, da mi nikada ne dolazimo zbog provokacije. Mi smo ti koji nism oprovocirali ni 15. maja 1992", kaže Radojica Ilić, učesnik Tuzlanske kolone 15. maja 1992. godine.
Dogovoreno mirno povlačenje pripadnika JNA, završilo je krvavim pirom pripadnika muslimanskih vojnih snaga. Među 600 vojnika i njihovih starješina bio je i Slavko Ninković.
"Ničim mi to nismo izazvali i nismo imali potrebu. Mi smo samo bili građani, kako susjednih opština tako i ovoga grada koji smo smao vršili povlaćenje prema Bijeljini o saveznoj republici Jugoslaviji. Logika, svi mi koji smo ovdje prisutni.. Ne može se nikakva borba zamišljena voditi na ovoj ulici", kaže Slavko Ninković, učesnik Tuzlanske kolone 15. maja 1992. godine.
Dok preživjeli mole za pravdu, u Tužilaštvu BiH za to nemaju sluha. Za mučenje zarobljenih, osuđeno je samo jedno lice. Pravosuđe BiH zažmirilo je i na brojne dokaze i svjedoke.
"Imamo situaciju u kojoj je kantonalni sud u Tuzli osobodio Smajića koji je pucao ranjenom pripadniku jugoslovenske narodne armije a koji je samo božijom voljom to preživio i imali smo taj proces i donesete oslobađajuću presudu. Kakvi to ljudi koji sjede u tim pravosudnim institucijama, jedan takav pokušaj ovjeravanja ranjenika, koji to sudija može da donese oslobađajuću presudu pored svjedoka koji je preživio pucaj u glavu?", kaže Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.
"Za ovaj zločin niko nije odgovarao, mada su postojali standardni. Postoji Ženevska konvencija pa čak i u čitavoj istoriji ljudskog drštva postojalo je običajno ratno pravo gdje je postojala čast i riječ i pridržavalo se dogovorenog. Ovdje je pogaženo i međunarodno ratno pravo i svi običaji ratovanja", kaže Duško Milunović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi Republike Srpske.
Napad na kolonu JNA koja se u dogovoru sa vlastima Tuzle mirno povlačila iz kasarne „Husina buna“, izvršen je iz zasjede. Za stradale iz Tuzlanske kolone, vijenci su položeni i na spomen-kosturnici na groblju Pučile u Bijeljini.
