Kalbihov je istakao da su mnogi problemi u BiH nastali zbog uloge međunarodnog faktora, te da je OHR anahroni instrument međunarodne zajednice.

On je za "N1" rekao da unutar Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ nema kompromisa i da je sam visoki predstavnik Valentin Incko riješio da ne koristi bonska ovlaštenja.

Odgovarajući na pitanje o tome da Incko u 10 godina mandata visokog predstavnika nije donio nijedan zakon u BiH, ruski ambasador je upitao "koja mu je onda svrha ako ništa ne radi".

Kalabuhov je odbacio tvrdnje da srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik zastupa secesionistički pristup, navodeći da on tu retoriku vidi kao poziv na unutrašnji dogovor.

"To ne vidim kao secesionistički pristup. Dodik kaže da se mora dogovarati i razgovarati o tome kako će izgledati BiH", smatra Kalabuhov.

Ambasador Rusije smatra da je u BiH, nakon 25 godina od Dejtona, došlo vrijeme da predstavnici konstitutivnih naroda i građana formulišu svoju viziju zemlje i otpočnu dijalog kako dalje.

"Ne mogu reći koja je najbolja vizija BiH. Najbolja je ona koja okupi najviše građana. Naravno svako ima svoje razmišljanje kakva ova zemlja mora biti", rekao je Kalabihov.

On je citirao riječi novinara Gojka Berića da BiH može opstati i živjeti u miru samo kao antifašistička, antiklerikalna i sekularna zemlja, u kojoj će biti poštovana ljudska prava i neće biti mržnje, rasizma i ksenofobije, navodeći da Rusija ne želi nametati svoju viziju BiH.

"Ruska Federacija kao garant mirovnog sporazuma prati kako se on realizuje i u slučaju disbalansa ima balansirajuću ulogu. Ako se međunarodna zajednica ponaša neizbalansirano mi tada moramo uspostaviti pravilan balans", dodao je Kalabuhov.

On je istakao da Ruska Federacija jednako podržava predstavnike sva tri konstitutivna naroda u BiH i da nikome na daje prednost jer želi dobre odnose sa svima.

Kada je riječ o zakonu o negiranju genicoda, Kalabuhov je rekao da o tom pitanju nema saglasnosti unutar PIK-a, napominjući da Rusija smatra da to mora biti unutrašnja stvar BiH.

"Šta ako nema političke volje da se donese taj zakon, zar mora da bude? Parlamentarna skupština BiH ima mehanizme da vodi dijalog, iako nema kompromisa. Takva stvar o kojoj nema kompromisa može samo otežati stvari u BiH", Kalabuhov.

On je dodao da takvog zakona koji zabranjuje negiranje genocida nemaju mnoge države, navodeći SAD i Rusiju kao primjer.

Kada je riječ o NATO interacijama, Kalabuhov je ponovio da je to unutrašnja stvar svake zemlje, te da je nedavno pismo Ambasade Rusije u BiH u vezi sa ovim pitanjem, pokušaj da se predstavi i druga strana.

"To nije bila prijetnja, već reagovanje na talas publikacija u medijima BiH koji pokazuju samo pozitivne strane NATO-a, a mi smo htjeli da pokažemo i drugu stranu. Mislimo da evropske integracije BiH ne moraju značiti da zemlja ne može imati veze sa Rusijom, koja ima interese i želi da razvija odnose sa BiH i Federacijom BiH, a ne samo sa Republikom Srpskom", dodao je Kalabuhov.