"Nedavno sam javno postavio pitanje šta bi se desilo u slučaju da mi odlučimo da napravimo deponiju za neku vrstu otpada iznad Dubrovnika. Da li bi to bilo rješenje? Doprinosi li to gradnji dobrih odnosa sa Hrvatskom? Naravno da ne. Nisam za mjere reciprociteta. Prednost dajem snazi stručnih argumenata i analiza, međunarodnom pravu i međunarodnim konvencijama", rekao je Košarac za "Avaz".

On je istakao da je Hrvatska posljednjom odlukom Ministarstva za zaštitu životne sredine i energetike da ustupi lokaciju bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac u opštini Dvor radi izrade studije uticaja na životnu sredinu centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, koji namjeravaju graditi na toj lokaciji, potvrdila da ne odustaje od odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

"Zabrinjavajuće je, čak i neprimjereno, što nove odluke u vezi sa tim donosi u trenucima kada smo suočeni sa globalnim izazovom i svim silama se trudimo da zaštitimo zdravlje svakog pojedinca, te da obezbijedimo snabdjevenost tržišta i ublažimo negativne efekte na domaću privredu", naglasio je Košarac.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je sjediti skrštenih ruku u saznanju da zdravlje 250.000 ljudi nastanjenih u opštinama u slivu Une može biti ugroženo ukoliko sporno odlagalište bude na granici sa BiH.

Košarac kaže da je važno da postoji zaista jedinstven stav i opredjeljenje nadležnih na svim nivoima vlasti u BiH, istakavši da ga ohrabruje podrška koju je dobio od Srebrenke Golić i Edite Đapo, entitetskih ministara nadležnih za zaštitu životne sredine, te članova parlamentarne grupe "Zeleni klub", kao i načelnika opština u slivu Une.

"Došao sam i do vrlo interesantnih podataka u vezi sa aktivnostima Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane `Krško`, koji svjedoče, između ostalog, o tome da za usluge PR agencije planiraju izdvojiti više od 900.000 KM, a skoro tri puta manji iznos za fizičku zaštitu i bezbjednost lokacije centra koji planiraju graditi na spornoj lokaciji", naglasio je Košarac.