"To se stavlja zbog nekih ličnih i političkih priča. Sličan zakon je pokušala usvojiti Federacija BiH i to se neslavno završilo jer su svi normalni ljudi, od Evrope preko civilnog sektora, reagovali. I ovaj zakon je sličan tome i negativno mišljenje su dali i Evropa i SIGMA projekat. Ako hoćemo da se razdvajamo od Evrope, onda neka usvajaju zakon", ispričao je izvor "Nezavisnih" blizak Savjetu ministara BiH, dodajući da nikome nije jasno zbog čega se sada ovaj zakon našao na dnevnom redu sjednice.

Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, rekao je da nije upoznat sa zakonom koji će se naći na dnevnom redu sjednice, ali da ukoliko se radi o onim izmjenama iz 2015. godine, one nisu dobre i da je još ranije Evropska unija na njih reagovala.

Kada je u pitanju zakon o kojem će sutra raspravljati ministri u Savjetu ministara BiH, nacrt je Ministarstvo pravde BiH sačinilo još u septembru 2015. godine i uputilo ga Savjetu ministara. U suštini, najznačajnije izmjene odnose se na to da sekretari i pomoćnici ministara, kao i glavni inspektori, više neće biti državni službenici, kao što je propisano sadašnjim Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH, već bi bili imenovani na mandatni period. Savjet ministara BiH tada je odgodio izjašnjavanje o tom zakonu, a pojedine nevladine organizacije oštro su reagovale, tvrdeći da se na taj način još više politizuje javna uprava i ministrima i politici daje veća moć.

"Niko nas nije konsultovao prilikom izrade Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, i uopšte ne znamo šta će biti na dnevnom redu Savjeta ministara. Inače, Savjet ministara ima negativnu praksu i ne konsultuje Sindikat kod usvajanja i donošenja propisa koji se odnose na status zaposlenih. Nisam imala uvid u taj materijal koji je na dnevnom redu", rekla nam je Lejla Čopelj, predsjednik Samostalnog sindikata državnih i policijskih službenika i namještenika u institucijama BiH.

Podsjećanja radi, o izmjenama Zakona o državnim službenicima priča se od 2015. godine, tačnije od donošenja Reformske agende, kojom je predviđeno i usvajanje novih zakona o radu. Svi nivoi vlasti imali su obavezu da nakon novih zakona o radu izrade nove zakone o državnim službenicima i zaposlenicima, sve to je trebalo da urade uz pomoć Svjetske banke i SIGMA s ciljem da se olakša reforma javne uprave i uvede veća fleksibilnost kod zapošljavanja. Do sada samo je Republika Srpska usvojila izmjene Zakona o državnim službenicima i usaglasila ga s novim Zakonom o radu, dok je u FBiH takav zakon Ustavni sud FBiH stavio van snage.

Ustavni sud FBiH tada je utvrdio da Zakon o državnoj službi nije u skladu s međunarodnim pravom jer se njime krše ljudska prava i slobode, a to se prije svega odnosi na način popunjavanja radnih mjesta, jer svim građanima FBiH nije omogućeno da se u skladu s kvalifikacijama zapošljavaju u državnim organima, već samo pojedincima.