U Dom zdravlja Banjaluka do sada se već javilo oko deset pacijenata sa ujedom krpelja, pa doktori upozoravaju građane da budu oprezni tokom boravka u prirodi i da se zaštite na adekvatne načine.
U Domu zdravlja kažu da ako se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opšte slabosti (slično gripu) ili glavobolje, mučnine, povraćanja te pojave kožnih promjena (različiti oblici osipa), potrebno je potražiti ljekarsku pomoć.
Dodaju da se većina bolesti koje nastaju nakon ugriza krpelja može spriječiti izbjegavanjem kontakta sa krpeljima ili njegovim pravovremenim uklanjanjem.
"Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica. Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje", pojašnjavaju u Domu zdravlja.
Krpelji ugrizom mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, koje su uglavnom bolesti životinja (zoonoze), a samo izuzetno se prenose i na ljude.
Jedna od ozbiljnih bolesti koje krpelj može da prenese na ljude je lajmska bolest.
Ova infektivna bolest može zahvatiti svaki organ: kožu, srce, oko, jetru, zglobove i centralni nervni sistem, te dovesti do brojnih zdravstvenih komplikacija i negativno uticati na kvalitet života oboljelog.
"Krpelj se može ukloniti sa kože pažljivim izvlačenjem, uz pomoć pincete, kojom se uhvati za gornji dio trupa, što bliže koži, i lagano izvuče", kažu u Domu zdravlja.
Banjalučanka Maja V. kaže da je prije nekoliko dana šetala do izletišta te da je sutradan našla krpelja na sebi.
"Iskreno, iznenadila sam se jer sam mislila da je još rano za krpelje, ali sada vidim da i nije, tako da bih skrenula pažnju na sve koji borave u prirodi da obrate pažnju kada dođu kući da ih nije ugrizao krpelj", rekla je ona.
Kako kažu, kako bi se izbjegla bilo kakva opasnost od ugriza krpelja, bilo bi dobro da se izbjegavaju područja bogata krpeljima tokom ljetnih mjeseci, zaštiti tijelo odjećom dugih rukava i nogavica, te umetnu nogavice u čarape ili čizme.
"Za boravak u prirodi treba koristiti odjeću koja nije sačinjena od dlakavih tkanina, ne treba odlagati odjeću na travu ili grmlje, ne provlačiti se kroz nisko rastinje, treba nositi odjeću svijetlih boja da bi se krpelj lakše uočio na odjeći i uklonio. Preporučuje se korištenje odjeće koja odbija krpelje", kažu u Domu zdravlja Banjaluka.
Postoji i vakcinacija za prevenciju krpeljnog meningoencefalitisa za osobe koje su češće izložene ugrizu krpelja.
