Ko ljetos nije obezbijedio drva za ogrev, danas se hvata za glavu. Jedna paleta se na internetu ne može naći jeftinija od 250 KM, plus prevoz, cijepanje i skladištenje.
- Je li skup ogrev, isplati li se grijati na drva? Šta ćeš kad nemaš s čim, nema plina, moraš na drva. Po 120 KM su bila.
- Da li je to skup ogrev? Jašta je nego skupo Bože dragi. Koliko vam je trebalo da to obezbijedite za ovu zimu? Uh, trebalo je hiljadu i po KM. Normalno da su skupa drva, ali ko ima svoju šumu za njega nije skupo, kao ja.
Rješenje za vrtoglave cijene moglo bi biti formiranje regionalnih skladišta, preko kojih bi ogrev kupovalo lokalno stanovništvo po cijeni od 180 KM. Svaki drvoprerađivač morao bi najmanje 1 odsto ukupnog proizvoda prodavati organizovano kroz ova skladišta.
"Mi smo donijeli odluku o formiranju centralnih skladišta u blizini većih gradova kao što je Banjaluka, Prijedor, Doboj, Bijeljina i Istočno Sarajevo. Ja sam već pregovarao sa predstavnicima grada Banjaluka, odnosno u Ramićima smo tražili lokaciju da nam odobre i od momenta dobijanja te lokacije mi već u sljedeća 2-3 dana krećemo sa punjenjem skladišta", kaže Zoran Đurašinović, predsjednik Udruženja "Dipos".
Jedno domaćinstvo ne bi moglo kupiti više od osam paleta, kako bi se onemogućila preprodaja. Sve bi moglo da krene za dvije sedmice.
"Tu se ne bi mogle kupiti velike količine da ne bi došlo do preprodaje i šverca, jer znamo da postoje zahtjevi iz Federacije jer je tamo cijena mnogo veća i da je tamo kompletno tržište pod kontrolom nekoliko pojedinaca. Nama je stalo da ovdje vršimo kontrolu kome bi se ta roba plasirala, uglavnom morali bi doći ljudi sa ličnim kartama", kaže Goran Račić, predsjednik područne Privredne komore Banjaluka.
Prijedlog Privredne komore Srpske bio je da cijena ogrevnog drveta ove grijne sezone ne prelazi cifru od 180 KM, što mnogi ne poštuju. Kao što ne poštuju ni prodaju tone peleta po cijeni od 480 KM, jer ovu sirovinu već mjesecima naplaćuju i do 800 KM, i to ako ga domaće stanovništvo uopšte nađe na stovarištima.
