Važno je prvo naglasiti da za vrijeme posta treba jesti malo, jer je nerazumno postiti tako što ćemo se u određenom trenutku predati uživanju u hrani. Taj period treba provesti u odricanju od tjelesnih želja i negovanju duhovnih vrlina, a uzdržavanje od hrane pomaže da naše tijelo bude pouzdan saveznik u postizanju tog cilja.

Dakle, posna hrana je sva hrana koja nema životinjske sastojke u sebi. Posni nisu mlijeko i mliječni proizvodi (osim sojinog, pirinčanog, kokosovog i drugih biljnih mleka), jaja, alkohol, meso. To je mrsna hrana. U crkvenom kalendaru označeno je tačno šta se jede određenog dana. Svaki dan je označen, pa stoji da je tog dana dozvoljena „voda“, „ulje“, „riba“ ili „mrs“.

1. voda: posna hrana koja nije spremana na ulju i koja ne sadrži ulje u sebi;
2. ulje: to su posna jela koja mogu biti pripremljena na ulju ili ga mogu sadržati u sebi;
3. riba: posti se na ulju, ali su tog dana dozvoljeni riba i vino;
4. bijeli mrs: jede se sva hrana osim mesa (dakle, i sir, mlijeko, jaja i sl.);
5. suhojedenje: kada je ovo propisano, jedu se samo suv hljeb i voda ili voće.

U današnje vrijeme i nije teško postiti budući da postoje mnogi proizvodi koji su posni, ali isto tako mora se obratiti pažnja na deklaraciju jer, iako se za mnoge namirnice misli da su posne, one to nisu jer sadrže sastojke životinjskog porjekla.

Da li je biljni sir i biljni kačkavalj postan?

Mnogi biljni sirevi mogu da sadrže neki sastojak životinjskog porjekla, a najčešći je kazein. Kazein predstavlja osnovni i najznačajniji protein mleka i čini oko 80% proteina mleka (75 – 85% proteina obranog mleka). Njegovo ime potiče od latinske reči caseus što znači sir. Upravo njegovim zgrušavanjem je omogućeno stvaranje sira. Ako kupujete biljni kačkavalj ili sir biljnog porjekla, proverite na deklaraciji da li sadrži kazein.

Međutim, možete pripremiti domaće posno mlijeko i posni sir.

Da li je riba posna?

Da, riba se smatra posnom hranom.

1. Ribe nemaju krvotok kroz „meso“ što je razlikuje od ostalih životinja. Krvotok je u trbušnoj šupljini i pored kičme.
2. Riba nije toplokrvna životinja kao ostale koje jedemo.
3. Vodeni svijet ne „zgriješi” kao kopneni. Za vrijeme Potopa, voda je ta koja je „očistila” grešni (kopneni) svijet, dok je vodeni svijet preživeo.
4. Voda je stihija koja ima neku posebnost, pa se navodi citat iz Svetog Pisma „i Duh Božiji se dižaše nad vodom”, kao dokaz naročite blagodati, pa je zbog toga hrana iz vode dozvoljena za vreme posta.
5. Bog je ljudima dao zapovijest o postu još u raju, da bi se ljudi vježbali u poslušnosti, pokoravajući svoju volju volji Božijoj, a što Sv. Oci vide kao prasliku Golgote tj. Hrsta. Razapinjanje svoje volje predstavlja krst. I ovdje se radi o poslušnosti. Crkva je ustanovila i propisala da je riba dozvoljena u određene dane posta isto tako kao što je propisla, ustanovila, da se meso, mliječni proizvodi, jaja ne mogu koristiti u vrijeme posta. Moglo je biti i obrnuto, odnosno moglo je da se ostavi da se nešto od ovoga mrsnog upotrebljava i u toku posta, ali kako kažu Oci, meso daje silinu čovjeku. Naravno, nije post napucati se i ribe ili našeg pasulja ma bio on i na vodi.
6. Riba i ostale vodene životinje su dozvoljene za upotrebu u toku posta, jer za razliku od životinja na kopnu i pod nebom, ne dišu na pluća.

Da li je medeno srce posno?

Prvo treba napraviti razliku između medenjaka koji jesu posni i medenih srca koja u zavisnosti od proizvođača mogu biti i posna, ali i mrsna. Medena srca sa filom i čokoladnim prelivom označena oznakom „Posno“, kako piše na deklaraciji istih, mogu da sadrže tragove mleka i jaja.

Da li su posni proizvodi na kojima piše da postoji mogućnost postojanja mleka i jaja u tragovima?

Postavili smo ovo pitanje jednoj poznatoj domaćoj  kompaniji koja proizvodi takve proizvode i dobili smo sledeći odgovor:

„Poštovani,

Budite sigurni da ako na pakovanju nekog našeg proizvoda stoji oznaka “posno”, taj proizvod to zaista i jeste.

Svi naši posni proizvodi se rade na istoj liniji na kojoj se proizvode drugi naši proizvodi koji sadrže mlijeko i shodno tome postoji veoma mala, gotovo samo teorijska mogućnost kontakta sa tragovima mlijeka, koji je izvor alergena.

Iako se prilikom prelaska proizvodnje sa jednog proizvoda na drugi vrši cjelokupno čišćenje opreme, prema evropskim standardima o alergenima dužni smo da na ambalaži istaknemo čak i teorijsku mogućnost, što smo, kao odgovorna kompanija, učinili na svim posnim proizvodima.

Sa željom da i dalje budete ljubitelj naših proizvoda, srdačno Vas pozdravljamo.“

Koliko god da je mala količina ovih supstanci, ako ste pazili i izbegavali da se omrsite, zašto ne biste bili principijelni do kraja. Mi bi vam savjetovali da izbjegavate ovakve proizvode, ali neka odluka bude na vama.

Da li je svaki hljeb postan?

Mnogi proizvođači hleba premazuju svoje proizvode rastvorom koji sadrži jaja, kako bi dobili sjajnu i hrskavu gornju koru. Naravno, to ne važi za sve proizvođače hljeba, ali savjetujemo da obratite pažnju.

Da li je med postan?

Da, med je namirnica koja je dozvoljena u vrijeme posta.

Da li je margarin postan? A maslac?

Margarin je postan jer se dobija od biljnih ulja, osim ukoliko nije dodatno obogaćen mliječnim sastojcima. Maslac ili puter nisu posni proizvodi jer u svom sastavu sadrže mlijeko.

Da li su bombone posne?

U većini slučajeva bombone nisu posne jer mogu da sadrže supstance životinjskog porjekla. Iako se mislilo da su gumene bombone posne, ispostavilo se da nisu jer se želatin dobija kuvanjem životinjske kože, vezivnoga tkiva ili kosti životinja, često svinja ili krava. Naravno da ima i posnih bombona. Najbitnije je da prilikom kupovine svakog proizvoda pažljivo pročitate šta piše na deklaraciji istog.

Da li za vrijeme posta mogu da se piju alkoholna pića?

Ne, za vrijeme posta nije dozvoljeno konzumirati alkohol, osim vina i to samo u danima koja su posebno označena (riba) u crkvenom kalendaru.

Da li je koka kola posna?

Koka kola je napravljena od sirupa čiji je glavni sastojak vrsta zaslađivača koji se zove visokofruktozni kukuruzni sirup 55, nazvan tako jer sadrži 55 odsto fruktoze, odnosno voćnog šećera i 42 procenta glukoze, odnosno prostih šećera. Isti odnos fruktoze i glukoze sadrži i med.

Sirup se pravi od kukuruznog štirka, koji se dobija mlevenjem i koji se meša sa tri tajna enzima. Ovaj proces stvara glukozu. Jedan od enzima koristi se da pretvori dio glukoze u fruktozu.

Drugi bitan sastojak je karamel boja, koja piću daje jedinstvenu tamnobraon boju. Postoje četiri tipa ove boje, a koka-kola koristi tip E15, koji nastaje zagrevanjem šećera sa sulfatima i amonijakom da bi se stvorila gorkasta braon tečnost. Sirup koji se na ovaj način dobija je fosforna kiselina, koja dodaje kiselost i uklanja arsen.

Arome se dodaju u mnogo manjoj mjeri. Ovo uključuje vanilu, cimet, list koke, iz kojeg se uklanja njegov štetni dio, koji stvara zavisnost i od kog nastaje kokain i orah kola, ovaj crveni plod raste u afričkim kišnim šumama i pretpostavlja se da je zato koka-kolin znak prepoznatljive crvene boje.

Posljednji sastojak je kofein, koji se dobija iz kola oraha, zrna kafe i drugih izvora.

Svi ovi sastojci se miješaju i kuvaju dok ne postanu koncentrat, koji se meša sa vodom i karbon-dioksidom, usljed čega se stvaraju prepoznatljivi mehurići ovog pića. 

Iz svega prethodno navedenog, zaključili bismo da je koka kola postan proizvod.