Što rat duže traje, to je sve neizvjesnija energetska sudbina Evrope. Poslije zabrane uvoza gasa iz Rusije u SAD, sve su glasnije slutnje da bi i EU pod pritiskom Amerike mogla da stopira ruski gas. To bi, kako kažu stručnjaci, izazvalo nesagledive posljedice po privredu u svijetu. Iako bi u tom najgorem scenariju postojala alternativa da uvezemo gas iz EU i Irana, mnogima ne bi odgovaralo, jer je jedino izvjesno da bi energenti koštali mnogo više. Uslijedilo bi zatvaranje mnogih firmi, kolaps ekonomije, inflacija…

Prema riječima prof. dr Miluna Babića, člana Akademije inženjerskih nauka Srbije, ovo je sedma energetska kriza od Drugog svjetskog rata i najozbiljnija do sada.

“Dok Amerika uvođenjem ovih energetskih sankcija neće ugroziti svoju privredu, Evropu bi to ozbiljno poremetilo. Njemačka je, recimo, potpuno zavisna od ruskog gasa, a prelazak na obnovljive izvore energije ne može da se desi preko noći. To bi moglo da se dogodi tek za 15 godina. Njemačka je pogasila dosta svojih nuklearnih elektrana. Druge zemlje EU su mnogo manje zavisne od ruskog gasa. Uvjeren sam da bi i za Rusiju u EU prekid isporuke gasa bila gotovo bezizlazna situacija i da do toga neće doći. Takva opcija bi značila manjak energije, mnogo hladnih stanova, mnogo bjesnih ljudi”, kaže on.

Najveća ekonomska kriza posljednjih decenija

A dvije nedjelje rata u Ukrajinu već izazivaju najveću ekonomsku krizu posljednjih decenija.

U Austriji je litar evrodizela tako već dostigao cijenu od 3,08 evra, a Grci su se suočili sa enormnim poskupljenjem struje, čija je cijena danas veća za čak 500 odsto u odnosu na 2021. godinu! Istovremeno, u Njemačkoj i Švedskoj vrtoglavo su, za samo jedan dan, skočile cijene hljeba, mlijeka, mesa, brašna i ulja, u prosjeku za 30 odsto.

Podaci pokazuju da su globalne cijene pšenice i ječma porasle za 31 odsto tokom 2021. Cijene uljane repice i suncokretovog ulja porasle su za više od 60 odsto. Velika potražnja i nestabilne cijene prirodnog gasa takođe su povećale troškove đubriva. Tako je cijena uree, ključnog azotnog đubriva, porasla više od tri puta u proteklih 12 mjeseci.

Zbog rasta cijena električne energije u Njemačkoj, čeličana Leh-Štalverke u bavarskom gradiću Majtingen obustavila je proizvodnju. Kompanija je saopštila da “ekonomski nije izvodljivo” da sada radi, prenio je Sputnjik.

Takođe, njemački koncern čelika TisenKrup AG prijavio je višestruko povećanje troškova električne energije. Koncern TisenKrup AG saopštio je da su u posljednjih šest meseci njegovi troškovi gasa i struje premašili sto miliona. Leh-Štalverke godišnje proizvede više od milion tona građevinskog materijala i troši energiju koliko i grad od 300.000 stanovnika. Pored zaposlenih u zavisnim preduzećima, u proizvodnom pogonu radi više od 1.000 radnika.

Leh-Štalverke je jedina čeličana u Bavarskoj. Čeličane koje koriste električnu energiju za topljenje starog metala troše mnogo više energije od onih koje koriste tradicionalne visoke peći, koje koriste rudu gvožđa i koks od kamenog uglja.

Srbija nema nestašica

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da je ključno da Srbija ne učestvuje u ratu u Ukrajini, kao i da nema nestašica i da ima i goriva i žitarica. On je dodao da je u vrijeme krize i poskupljanja na svjetskim tržištima država preuzela dio tereta na sebe, da sačuva socijalni mir, tako što je obezbijedila da se energenti i osnovne prehrambene namirnice ne prodaju po tržišnim cijenama.

“Svega imamo, a nestašice su u glavama nekih ljudi. Kritikuju nas što čuvamo socijalni mir i nećemo građanima da naplaćujemo osam puta skuplju struju, koliko bi koštala po tržišnim cijenama. Nafta bi bila skuplja 2,5 puta, a računi za gas veći osam do deset puta”, rekao je Vučić.

Prema podacima Udruženja naftnih kompanija Srbije, prosječna maloprodajna cijena u regionu za benzin BMB 95, od 28. februara do 6. marta, bila je 1,49 evra po litru, prenosi Blic.

"Opasnost po cijelu Evropu"

Sandra Medaković (46), koja živi u Švedskoj, kaže da u ovoj zemlji na sukobe u Ukrajini gledaju kao na veliku opasnost po cijelu Evropu.

“Sve cijene su skočile za oko 30 odsto, a najviše hljeb, koji sad košta kao litar goriva jer se sva pšenica uvozi! Litar dizela košta oko 2,6 evra, litar benzina 2,2 evra, a toliko košta i litar ulja. Mi sve brašno uvozimo, pa je cijena paketa od dva kilograma čak tri evra, odnosno oko 355 dinara! Kilogram pilećih krilaca je oko 500 dinara kada se preračuna. Na sreću, problem sa gasom nemamo, jer iz Norveške uvozimo smeće koje prerađujemo, a onda se na to grijemo”, kaže ona.

Gordana Mikić iz Beča kaže da je na televiziji čula savjet građanima da se naprave zalihe hrane bar za 14 dana i da se hitno kupe najosnovnije namirnice.

“Cijene su zbog toga otišle previsoko, nikad nije bilo skuplje, Hrana, struja, gas, sve je znatno skuplje nego prije samo nekoliko dana… Cijene goriva, benzina i dizela, skaču iz sata u sat, svakog dana i već su juče u nekim dijelovima Beča prešle tri evra! To je nezamislivo bilo, niko to nije mogao ni da pretpostavi. Ipak, ljudi ne paniče mnogo, osim što pripremaju zalihe. Za sada je mirno, jer život mora normalno da teče, a vidjećemo šta nas još čeka”, kaže Gordana.

Jedan 77-godišnjak preminuo je čekajući u redu da kupi jestivo ulje u bugaskom gradu Burgasu. U radnji je bio sa prijateljem. Red je bio dugačak 500-600 metara. Nakon dugog čekanja, čovjek je umro kada je konačno stigao do paleta sa jestivim uljem, prenosi bugarski mediji. Hitna pomoć je došla na lice mjesta i utvrdila smrt čovjeka.

I u Italiji je tržišna katastrofa, kaže Mikica Lalić koji živi u Trstu.

“Cijene svega su skočile drastično! Litar benzina već je 2,30 evra, a dizel čak 2,50 evra. Na autoputu ta cijena ide i do 2,80 evra. S obzirom na to da je Trst u blizini granice sa Slovenijom, mi idemo i sipamo tamo gorivo jer tamo još nije toliko poskupjelo”, kaže Lalić.

Kako dodaje, ljudi su u strahu, ali su i optimisti i nadaju se da Rusija neće prekinuti dotok gasa, što im je najvažnije.

Srpkinja Ana Nikolić, koja godinama živi u Grčkoj, kaže da su potrošačima ove nedjelje počeli da stižu dvomjesečni računi za struju i po 1.000 evra za jedan stan ili kuću, što je pet puta više nego za istu potrošnju koju su plaćali prošle godine.

I u Njemačkoj su sve namirnice poskupjele za 20 do 30 odsto, kaže Dragiša Saitović (45), koji godinama živi u Minhenu.

“Hljeb mlijeko, brašno, meso, kobasice, sokovi, voda, toalet-papir, sve je poskupjelo! Litar benzina košta 2,40 evra, dizela 2,32 evra, ali te cijene rastu iz sata u sat! Zbog posla dnevno potrošim 20 evra za gorivo, a sada mi za iste relacije treba skoro 30 evra. Među narodom vlada panika, ali nije tako strašno kao što je bilo kada je počela epidemija korone. Malo se situacija smirila kada su iz državnog vrha rekli da neće otkazati uvoz ruskog gasa”, kaže Saitović.

(Foto: Pixabay)