Zemljotresi su nanijeli 84 milijarde dolara štete turskoj ekonomiji.

Gubici nacionalne ekonomije mogli bi da budu i veći od deset odsto bruto domaćeg proizvoda, prve su procjene turske Konfederacije preduzetnika i privrednih krugova.

Uništen je dio Turske - veličine pola Francuske ili Njemačke. Posljedice će vjerovatno osjetiti cijeli svijet.

Od grada neprolazne ljepote, kako su ga zvali svjetski putnici, Adana, jedan od ekonomski najrazvijenih gradova u Turskoj i šesti po broju stanovnika, potpuno je uništen. Gubici nacionalne ekonomije mogli bi da budu veći i od deset odsto bruto domaćeg proizvoda.

“Tu se nalaze ogormni ekonomski centri, veći nego cijeli zapadni Balkan zajedno. Što se tiče ekonomskog značaja, poslije Istanbula i Burse, taj region je treći najavžniji dio turske ekonomije, područje koje ima veliku tradiciju u proizvodnji ne samo tekstila, pamučnih derivata, štofova, dugmadi, konaca i druge robe, već i sirovina”, izjavio je predstavnik Tursko-srpskog poslovnog savjeta Aleksandar Međedović. 

Zemljotres je uništio više od 10, pa i do 15 odsto teritorije Turske, kaže Međedović, a oporavak bi mogao da traje i pet godina.

Posljedice će osjetiti i svjetska ekonomnija jer osim tekstilne, u regionu pogođenom zemljotresom, proizvodili su se i auto-dijelovi.

“U prvih mjesec dana i malo više će se pojaviti praznine u lancu dobavljača, ali će fabrike gledati odakle mogu da nabave sirovine i dijelove. Većina prozivođača ima alternativu“, objasnio je Međedović.

Region pogođen zemljotresom važan je za agro biznis. Tu se proizvodio veliki dio hrane za domaće i strano tržište.

Posebno zabrinjava i to što je uništena jedna od najvažnijih, ne samo turskih, već i svjetskih luka u kojoj se pretovara ne samo roba, nego i nafta sa Bliskog istoka.

Najveći udar osjetiće stanovništvo. Turska ima inflaciju od 80 odsto zvanično, odnosno do 250 odsto nezvnačino, što su otežane ekonomske okolnosti, smatra struka.

Ipak saglasni da će materijalna šteta biti nadoknađena, ali će gubitak stanovništva prouzrokovati probleme na turskom tržištu rada.

“Јer fabrika koja je cijela ostala u Adani ne može da funkcioniše bez pamuka iz Ataja, a ti ljudi koji rade pamuk, ili im je pogon oštećen, ili oni više nisu među živima”, rekao je Međedović, prenosi RTRS.

“Poznato je da su turski radnici izuzetno vrijedni radnici i prisutni svuda po svijetu, i sigurno je da će se taj problem osjetiti u budućnosti”, izjavio je ekonomista Miloš Grujić. 

Kakve posljedice će zemljotres ostaviti na spoljnotrgovinsku razmjenu Turske i BiH rano je govoriti, navode u Spoljnotrgovinskoj komori.

U stalnom su kontaktu sa turskim privrednicima. Osim humanitarnih, od turske strane su dobili zahtjev da pošalju spisak kompanija iz BiH koje u ovom momentu proizvode najpotrebnije - deke, grijalice, kontejnere.

“Turska strana, odnosno ambasada, je zatražila spisak kompanija koje proizvode deke, grijalice, građevinski materijal, kontejnere pa čak i montažne kuće”, precizirao je direktor Agencije za promociju izvoza BiH u STK BiH Enes Ališković.

Ekonomisti iz regiona smatraju da bi šteta, umjesto procijenjenih deset odsto bruto domaćeg proizvoda, mogla da ide i do 20 odsto BDP-a.

Ipak, optimistični su da će Turska moći da se izbori. Podsjećaju na razorni zemljotres u Istanbulu 1999. godine nakon kojeg se, kažu, tada tehnološki nerazvijenija Turska uspjela oporaviti za manje od tri godine.