Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrde Republike Srpske Savo Minić očekuje da će ovogodišnja otkupna cijena pšenice biti između 30 do 35 feninga po kilogramu, duplo manja nego prošle godine, ali da za to postoji niz objektivnih razloga.
"Brine nas cijena pšenice koju očekujemo u žetvi, neće biti ni blizu prošlogodišnje, ali postoji niz objektivnih razloga za to", izjavio je Minić danas novinarima u Kladarima kod Srbca gdje je prisustvovao manifestaciji "Dani polja strnih žita".
Minić je rekao da Ministarstvo očekuje da će ove godine u Republici Srpskoj rod pšenice biti oko 200.000 tona, najviše u Semberiji, Posavini i Lijevče polju, gdje se očekuje rod između 30.000 do 40.000 tona.
"Očekujemo ovogodišnji rod pšenice nešto slabiji u odnosu na prošlogodišnji, odnosno 550 kilograma po dunumu, zavisno od sorti, klime i podneblja", istakao je Minić.
On je rekao da ove godine ima 40 odsto više zahtjeva poljoprivrednih proizvođača kada je riječ o premijama za pšenicu, a realno je i više od 20 odsto površina zasijanih njome.
Prema njegovim riječima, veliki broj poljoprivrednih proizvođača u Republici Srpskoj ove godine se opredijelio za sjetvu pšenice zbog podsticaja od Ministarstva od 500 KM po hektaru pšenice i 75 feninga po litri goriva.
Minić je rekao da će resorno ministarstvo svojim mjerama, koje su ove godine veće za 100 odsto kada je riječ o podršci tekućoj proizvodnji, doprinijeti da poljoprivredni proizvođači budu održivi u ovoj godini.
On je rekao da je sa načelnikom opštine Srbac Mlađenom Dragosavljevićem razgovarao o tome da se maksimalno ide u susret poljoprivrednim proizvođačima kada je riječ o dodjeli poljoprivrednog zemljišta na korištenje koncesijom ili putem zakupa.
Ove godine, kaže Minić, u Ministarstvu je bilo zahtjeva za kapitalna ulaganja kada je riječ o traktorima i priključcima više nego četiri prethodne godine zajedno.
Minić je rekao da današnje savjetovanje i ogledna polja treba da pomognu poljoprivrednim proizvođačima u pronalasku najboljih poljoprivrednih kultura koje će biti otporne na vlagu, vjetar, kišu i da se prilagode sastavu zemljišta.
