Najveće berze su pod sve većim pritiskom neizvjesnosti. Tako je S&P indeks od 500 – koji je pokazatelj vrijednosti najvećih kompanija u SAD – u prva četiri mjeseca ove godine zabilježio najveći pad od 1939. godine.
Sada je popularni američki indeks u minusu za četiri mjeseca - 13,3 odsto, dok je prije 83 godine pad bio -17,3 odsto. U prva četiri mjeseca ove godine, Nasdaq Composite Index, koji prati širok spektar tehnoloških akcija, završio je u deficitu od 21,2 odsto, što je najveći pad ikada zabilježen u istoriji indeksa. Nasdaq Composite prikuplja podatke za grupu odabranih tehnoloških akcija od 1971. ili 51 godinu. I tzv blue chip akcije koje prate industrijski prosjek Dow Jones Industrial sa padom od 9,3 odsto takođe su imale loš početak godine, što međutim nije bilo tako bolno kao pad tokom blokade 2020.
Akcije su pod pritiskom zbog kombinacije niza faktora, a prije svega inflacije i najave centralne banke da će rast cijena pooštriti monetarnu politiku, što će zauzvrat usporiti privredni rast, a možda čak i recesiju. Geopolitičke tenzije izazvane invazijom na Ukrajinu, novi poremećaji lanca snabdijevanja i nepredvidivost energetske budućnosti u značajnim dijelovima svijeta, posebno u EU, sada doprinose ovim ključnim problemima.
Sutra počinje dvodnevni sastanak američkog Federalnog komiteta za otvoreno tržište na kojem bi trebalo da bude donijeta odluka o povećanju kamatne stope Fed-a. Na stolu su navodno odluke o povećanju kamatnih stopa za 0,50 ili čak 0,75 procentnih poena. Dalje povećanje kamatnih stopa u SAD je sasvim izvjesno, ali ostaje da se vidi kakva će tačno biti reakcija tržišta obveznica i akcija.
O tome kako su se vremena na dioničkom tržištu dramatično promijenila govori i podatak kako je jedan od najslavnijih investitora svih vremena, Voren Bafet, nakon više godina suzdržavanja i pasivnosti na dioničkom tržištu opet pretvorio u velikog kupca dionica te je počeo koristiti goleme zalihe casha svog investicijskog konglomerata Berkshire Hathawaya.
Dok je u protekle dvije godine Bafet javno gunđao zbog precijenjenih vrijednosti i nedostatka „stvarnih mogućnosti za ulaganje“ i uglavnom je prodavao akcije gomilanjem gotovine, iskusni investitor se sada ponaša kao razuzdana šiparica sa debelim novčanikom kada tržni centri nude prodaju. Bafetov Berkshire Hathaway potrošio je 51,2 milijarde dolara na razne akcije samo u prvom kvartalu ove godine.
Konkretno, prema Financial Timesu, prošlog mjeseca su zalihe gotovine Berkshire Hathaway pale sa 147 milijardi dolara, koliko su bile njihove gotovinske pozicije na početku godine, na 106,3 milijarde dolara. Pritom su prodali samo 9,7 milijardi akcija u prvom kvartalu, što znači da su povećali neto pozicije u akcijama za 41 milijardu dolara od početka godine. Tako žestoka investiciona aktivnost Vorena Bafeta se već neko vrijeme ne pamti. Među velikim investicijama ove godine, Omaha investicione legende ubrajaju se akcije Chevron, Occidental, HP, Allegheni, ali i Activision Blizzard, sa kojom je Microsoft već pristao da preuzme, pa se čini da Bafet ulaže u tu kompaniju – od koje se očekuje. stvaranje metaverzuma budućnosti – igra spekulativno.
Zanimljivo je da vremešni Bafet toekom pandemije kao prvi čovjek Berkshire Hathawaya bio kritikovan kao mag čija su vremena prošla pa se čak tvrdilo kako je izgubio osjećaj za investiranje.. Ove kritike su se zasnivale na činjenici da je rast vrijednosti udejla u Berkshire Hathavai-a u periodu 2020-2022 zaostajao za rastom širokog berzanskog indeksa S&P 5000. Bafetove performanse za vrijeme dioničke euforije tokom pandemije bile su takve da su čak izazivale podsmjeh, međutim, od početka ove godine vrijednost Berkshire Hathavai-a ponovo je porasla. otišavši znatno iznad S&P 500 indeksa, dok su mnogi agresivniji investitori teško stradali u prva četiri mjeseca ove godine. Drugim riječima, čini se da Bafet nije izgubio znanje i veštine, ali da su mnogi godinu-dvije bez razloga mislili da su pametniji i snalažljiviji od investicijske legende.
