Prema njegovim riječima, krajem ovoga mjeseca trebalo bi da započne berba ranih sorti malina, a otkupljivači nude svega dvije ili tri marke po kilogramu, što za proizvođače nije rentabilno.

Ovakva cijena uslovljena je prošlogodišnjim problemima i nemogućnošću da se malina s ovih prostora plasira na evropsko tržište. To je otkupljivačima stvorilo velike probleme, jer su ogromne količine malina dugo bile uskladištene u hladnjačama, pa su na kraju morale biti uništene.

"Otkupljivači se pravdaju time što oni, prilikom prodaje, ne mogu dobiti odgovarajuću cijenu ploda. Ako ostane ovako, ovo bi mogla biti najteža godina za malinare i mnogi će vjerovatno odustati od proizvodnje", smatra Mahmutović.

Banjalučanka odnijela titulu najljepše djevojke u BiH

Prema njegovim riječima, ponuđena otkupna cijena ni izbliza nije rentabilna za proizvođače, a jedan od najvećih problema je nedostatak radne snage.

"Danas je veoma teško naći radnika, a i kada ga pronađete, u prilici je da vas ucjenjuje svojom satnicom, a satnice su veoma visoke. Takođe, u međuvremenu je usljed inflacije poskupjelo sve, repromarijal, đubrivo, energenti, a cijena za malinu se smanjuje", dodaje Mahmutović.

Dodaje kako je pozitivno što je malina uvrštena u sistem poticaja, koji su već isplaćeni proizvođačima, ali ni to ne može da pokrije sve troškove koje imaju neposredni proizvođači.

Prije dvije godine djelovalo je kako će se proizvodnja maline potpuno revitalizirati, kada je na području Unsko-sanskog kantona proizvedeno i na tržište plasirano oko 800 tona maline.

Znatiželjni kit plivao uz kajakaša

Ipak, daleko je to još od onih zlatnih godina kada je Unsko-sanski kanton proizvodio oko 3.500 tona, a posljednja dešavanja prijete da ponovo redukuju, pa i ugase ovu vrstu proizvodnje.

Zbog aktuelnih poteškoća, kaže Mahmutović, brojni proizvođači malina već planiraju uništavanje svojih zasada i prelazak na neku drugu, unosniju poljoprivrednu proizvodnju.

Пратите нас и путем Вибера