Udio bogatstva domaćinstava u vlasništvu milijardera povećao se za rekordan iznos tokom pandemije, dok milioneri iz pandemije izlaze sa prednošću, pokazalo je istraživanje o nejednakostima u svijetu.
Izvještaj o nejednakostima u svijetu koji je izradila mreža istraživača iz oblasti društvenih nauka procijenjuje da milijarderi ove godine kolektivno posjeduju 3,5 odsto globalnog bogatstva domaćinstava, što je porast u odnosu na nešto iznad 2 odsto sa početka pandemije.
"Kriza kovida 19 je pogoršala nejednakosti između veoma bogatih i ostatka stanovništva", rekao je glavni autor Lukas Čensel, i dodao da su bogate ekonomije koristile ogromnu fiskalnu podršku da ublaže nagli porast siromaštva.
Izvještaj se oslanja na različita specijalistička istraživanja i podatke iz javnih baza, a predgovor su napisali američki ekonomisti Abhidžit Banerdži i Ester Duflo, dvoje iz trija koji su 2019. dobili Nobelovu nagradu za rad na siromaštvu, prenosi Rojters.
"Pošto je bogatstvo glavni izvor budućih ekonomskih prednosti, i sve više moći i uticaja, ovo predskazuje dalje povećanje nejednakosti", napisali su o onome što su nazvali "ekstremnom koncentracijom ekonomske moći u rukama veoma male manjine superbogatih".
Na Forbsovoj svjetskoj listi ove godine ima rekordnih 2.755 milijardera sa ukupnom vrijednošću od 13,1 trilion dolara. Bogatstvo milijardera na toj listi prošle godine procijenjeno je na osam triliona.
Novi izvještaj je pokazao da je šira grupa od 520.000 koji zajedno čine prvih 0,01 odsto najbogatijih ima udio u globalnom bogatstvu od 11 odsto ove godine, što predstavlja povećanje od jedan odsto u odnosu na prošlu godinu.
U toj, najvišoj kategoriji od 0,01 odsto spadaju oni čije se bogatstvo domaćinstva procijenjuje na najmanje 16,7 miliona evra (19 miliona dolara), prilagođeno za paritet kupovne moći u različitim valutama.
Analitičari smatraju da su neki superbogati imali koristi od okretanja ka onlajnu većeg dijela svjetske ekonomije tokom karantina, dok su drugi jednostavno dobili od rasta cijena imovine dok su se finansijska tržišta kladila na brzinu i oblik globalnog oporavka.
Studija je takođe otkrila da, iako je siromaštvo naglo poraslo u zemljama sa slabijom pokrivenošću socijalnom pomoći, ogromna podrška vlade u SAD i Evropi uspjela je da ublaži barem dio tog uticaja na one sa nižim primanjima.
"Ovo pokazuje važnost socijalnih država u borbi protiv siromaštva", rekao je Čensel.
Čansel je pozdravio ovogodišnji dogovor o globalnoj minimalnoj stopi poreza na korporacije od 15 odsto kao moguću prekretnicu u nastojanjima da se zaustavi "trka ka dnu" koja je od sredine 1980-ih dovela do toga da se prepolovi prosječnih stopa poreza na kompanije na oko 24 odsto.
