Šuput je rekao da se, prema podacima u prvom kvartalu ove godine, visokolikvidnost bankarskog sektora vidi u više od 1,3 milijarde KM obaveznih rezervi banaka, naglasivši da su sve banke sa sjedništem u Srpskoj poslovale pozitivno.

- Podaci za prvi ovogodišnji kvartal govore da je bankarski sektor zabilježio pad bilansne aktive, što je posljedica situacije u Ukrajini i situacije koja je bila sa Sberbankom - rekao je Šuput za Srnu.

Prema njegovim riječima, problemi sa kojima se banke susreću u svom poslovanju su aktuelna geopolitička kriza, inflacija i rast cijena.

- Definitivno je došlo do odliva depozita, o čemu govore naši podaci, jer su građani, pretpostavljamo, prepoznali da je možda bolje novac ulagati u neke druge stvari nego ga držati u banci u vidu depozita - dodao je Šuput.

On je rekao da banke već razgovaraju među sobom kako vratiti depozite koji su izašli iz banaka, te da je i dodatna briga bankama kako nastaviti finansiranje, prije svega, realnog sektora.

Šuput je ocijenio da je tu osnovni problem taj da banke ne povećavaju kredite prema privredi, već da iskuljučivo rastu keš krediti dati stanovništvu.

- Sa našeg stanovišta u ovom trenutku to i nije najbolji pokazatelj zato što smatramo da bez dodatnog kreditiranja privrede i realnog sektora ne može se očekivati izlazak iz ove krize - istakao je Šuput.

On smatra da će najveći izazovi u poslovanju banaka u narednom periodu biti borba da se zadrže deponenti, da stanovništvo i privreda ne podižu svoje depozite, kao i da se mora promijeniti kreditna politika banaka u cilju sagledavanja načina da se povećaju krediti ka realnom sektoru.

Šuput je rekao da će uvezena inflacija, na koju Srpska ne može uticati, kao i rast cijena malo imati uticaja na ekonomiju Srpske, a onda i na bankarski sektor.