Prodaja pršute, omiljene delikatese mnogih gurmana, posljednjih mjeseci je otanjila zbog krize i afričke kuge svinja, a ono što raduje proizvođače i u čemu vide šansu za poboljšanje jeste to da će ovi autohtoni proizvodi uskoro biti i na policama “Hercegovačke kuće” u Beogradu.
Za kilogram pršute koja je najpopularnija u istočnoj Hercegovini, gdje se zbog nadmorske visine i pogodnosti najbolje i osuši, potrebno je izdvojiti i do 50 maraka, što je za 15 odsto više u odnosu na lani.
Trebinjac Savo Tarana godinama se bavi ovom proizvodnjom, a za “Glas Srpske” ističe da se oduvijek znalo da su kupci pršute oni koji imaju dublji džep.
“Pršuta bez kosti kod nas košta 49, a sa kostima 30 maraka. Mislim da ove godine ne bi trebalo doći do dodatnih poskupljenja jer imamo nešto zaliha, a već za iduću sve će zavisiti od cijene žive vage svinja”, kazao je Tarana.
Osim na domaćem tržištu, uskoro očekuje da će svoje dragocjene proizvode plasirati i u Beogradu.
“Pršutu plasiramo u Srpskoj, ali i širom BiH. Otvaranjem ‘Hercegovačke kuće’ u Beogradu svi koji vole pršutu i sebi to mogu priuštiti, moći će da kupe ovaj autohtoni proizvod”, rekao je Tarana.
Bojan Vukajlović iz Trebinja kazao je za “Glas Srpske” da se, uz pčelarstvo, posljednjih godina bavi i proizvodnjom suvomesnih proizvoda. Prema njegovim riječima, prednjače kobasice i pršutu.
“Cijena pršute ostala je ista kao lani, jer su svinje plaćane po nižim cijenama nego što su sada. Kod nas je 30 maraka kilogram pršute u komadu, a 40 maraka narezanog”, kazalo je Vukajlović.
Ističe da se plaši posljedica afričke kuge, jer ako budu primorani da uvoze meso iz inostranstva izgubiće na kvalitetu.
“To bi značilo da koristimo meso kojem ne znamo porijeklo. Uvoznici se navode da je meso iz Holandije i Njemačke, ali ko će znati odakle je došlo. Do sada smo uzimali meso od domaćih proizvođača iz Srpca i Gradiške”, rekao je Vukajlović.
Vlasnik trebinjske pršutane “Jokanović” Velo Jokanović rekao je da neočišćena pršuta kod njih košta 23 marke, a 32 marke očišćena. Najviše prodaju u BiH, a uskoro će i oni svoje proizvode plasirati na tržište Srbije.
“Prodaja je znatno opala, kriza utiče na sve sfere, a pršut je ipak luksuz. Za cijelu pršutu potrebno je izdvojiti od 160 do 200 maraka, zavisno od težine”, rekao je Jokanović.
Sušenje
Bojan Vukajlović je objasnio kako izgleda tradicionalan proces sušenja pršute.
“Od polutki se kroje pršute, zatim se sole i tako stoje od deset do 15 dana. Idu pod teret na cijeđenje, onda se ispiraju. Zatim se suše u hladnjači, kače i idu na dim. Mi konkretno sušimo u jednom selu između Gacka i Bileće, tu pršuti budu suvi već od sredine marta”, rekao je Vukajlović.
(Foto: Unsplash)
