Od 406.685 nezaposlenih u BiH, tek 0,54 odsto može priuštiti ulaganje u bezbjedniju starost. Onaj ko u Republici Srpskoj odluči uplaćivati dobrovoljno penzijsko osiguranje, mjesečno izdvaja 151 marku.
Takvih je u Srpskoj 993. U Federaciji ih je nešto više, a svaki mjesec iz džepa izdvoje oko 230 maraka. Navedeni broj nezaposlenih predstavlja tek zvanični podatak. Pitanje je koliko ima onih koji rade na crno i tako pronalaze način da uplate staž za penziju.
Pune ruke posla imala je Republička inspekcija rada. U prvih pola godine zatekli su 138 radnika bez ugovora. Ugostiteljstvo, trgovina i uslužne djelatnosti, oblasti su u kojima cvjeta angažovanje radnika na crno.
"Republička inspekcija rada za prvo polugodište ove godine izvršila je ukupno 2.543 kontrole u kojima je, po osnovu ugovora o radu kontrolisala 5.949 radnika. Mi, naravno, možemo govoriti samo o podacima i radnicima koje smo zatekli u inspekcijskim kontrolama. Po tom osnovu inspektori su u ovoj godini izrekli nešto preko 200 hiljada maraka kazne poslodavcima", rekla je Dušanka Makivić, portparol Inspektorata Republike Srpske.
Evidentiran u našem birou, rukave zasukao na primorju. Institucije dalje od granice ne mogu, pa se tako ne može utvrditi ni broj onih koji varaju sistem. Zavodu za zapošljavanje i Inspektoratu su tu ruke vezane. Sve češće radna snaga iz BiH odlazi u Hrvatsku i Crnu Goru. Od toga ne odstupa i Trebinje. Koliko je tačno Trebinjaca otišlo, u birou ne znaju. Kažu, dobro bi došao sporazum s ovim državama. To bi evidenciju učinilo dosta efikasnijom.
"Sa državama s kojima imamo potpisan sporazum, s kojima BiH ima potpisan sporazum, to možemo da kontrolišemo, kao što je to primjer sa Slovenijom. Sa državama s kojima BiH nema potpisan sporazum, ne možemo da kontrolišemo. Kada budemo imali potpisan sporazum mi ćemo tada znati koliko lica radi u susjednim državama", istakao je Dragan Popović, rukovodilac Filijale Trebinje Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.
Agencija za rad i zapošljavanje BiH posreduje u zapošljavanju državljana u inostranstvu u dvije države – Slovenija i Njemačka. Od kada sporazumi postoje do danas, iz BiH su u Sloveniju na rad poslali oko 42.400 ljudi, a za Njemačku 4.950. Oni su, kako u Agenciji kažu, uredno odjavljeni sa biroa, dok za one koji odlaze mimo njih, podataka nemaju, jer ti nisu ni dužni evidentirati svoj odlazak.
