13.12.2015
16:48

Najveće hrvatske i bošnjačke političke stranke koje su nedavno započele razgovore o promjenama Izbornog zakona u BiH, razgovaraju na više nivoa oko ovog pitanja koje bi moglo označiti ogroman zaokret u dosadašnjim odnosima koji su bili poremećeni nakon realizacije projekata nadglasavanja i obespravljivanja Hrvata s glasovima bošnjačkih birača, piše Večernji list BiH.
Upravo su ti odnosi doveli do toga da se i u Mostaru nisu održali lokalni izbori još od 2008. godine.
Važnost detalja
Na najvišem nivou hrvatski i bošnjački član BiH Predsjedništva Dragan Čović i Bakir Izetbegović, koji su i čelnici HDZ-a BiH odnosno SDA, u nekoliko su navrata razgovarali o konkretnim pitanjima vezanim oko provođenja načela da jedan narod ne bira drugome političke predstavnike. Istovremeno s time, interresorna radna grupa u Parlamentu BiH je počela razmatrati tehnički dio promjena koje se tiču promjene visine cenzusa, zatvorenih lista, biračkih tijela ...
Zajedno s time i stranački predstavnici na nivou grada Mostara započeli su pregovore kako bi se pronašao način da se odblokira provođenje odluke Ustavnog suda BiH koja se tiče provođenja izbornog procesa u ovome gradu. Po riječima aktera ovih razgovora načelno na najvišem nivou postoji saglasnost oko otklanjanja elemenata koji omogućavaju diskriminaciju Hrvata, no kao i o svemu drugome detajli su ključni, sitne pregovaračke taktike i vještine. Možda to zvuči i pomalo apsurdno, ali oko Mostara su stavovi, gledajući pojedinačno, još uvijek najudaljeniji. Hrvatska strana insistira na jednakim modelima koji vrijede i za druge jedinice lokalne samouprave u BiH, dok bošnjačka strana, koja je malobrojnija traži mehanizme zaštite vitalnih interesa, kako u pogledu garantovanih kvota, tako i načina odlučivanja u institucijama lokalne samouprave.
S druge strane, problem je složeniji jer oko pozicije pregovora na nacionalnom nivou za izmjenu Izbornog zakona, ali i oko grada Mostara, punu odgovornost za donošenje konačnih rješenja može preuzeti Čović, što po riječima aktera razgovora, nije slučaj kod Izetbegovića, jer lokalna SDA u Mostaru odbija mogućnost da se kompromisi na njihov račun postižu u Sarajevu na višim instancama. Zbog toga SDA u Mostaru insistira da Mostar bude konsolidovan kao grad sa dvije opštine, odnosno dvije izborne jedinice, premda se u javnosti navodi da bi to bilo šest opština, što pojednostavljeno znači upravo dva puta po tri hrvatske i bošnjačke jedinice lokalne samouprave.
Dva puta tri
Kao kompromis hrvatska strana smatra da isto načelo treba primijeniti u Federaciji BiH, odnosno Mostaru gdje su Bošnjaci odnosno Hrvati u sličnoj, podređenoj poziciji, s tim da je u Mostaru Bošnjacima po gradskom Statutu zagarantovano predstavljanje i nikada u praksi do sada Hrvati nisu nametali političke predstavnike Bošnjacima. Istovremeno, Hrvatima su Bošnjaci u dva navrata nametnuli političke predstavnike u Federaciji BiH. Tako bi Mostar i Federacija BiH bili dio jedinstvenog paketa političkog dogovora i imali bi po dvije izborne jedinice koje bi obezbijedile izbor legitimnih političkih predstavnika iz reda dva naroda.
Најновије
Најчитаније
Тренутно на програму