Putin hoće decentralizaciju, a ne pripajanje

Ruska strategija u Ukrajini nije pripajanje istočnih oblasti već opstanak Ukrajine kao decentralizovane zemlje sa "narodnim republikima", pri čemu bi Moskva imala jasan politički i ekonomski uticaj na jugoistoku - ističu ruski analitičari.

Rusiji bi odgovarala decentralizovana Ukrajina, u kojoj bi interese istoka zastupale pristalice federalizacije.

Moskva će podržavati "narodne republike" moralno, politički, moguće i ekonomski, a, u slučaju da to bude potrebno, povlačeći i neke aktivne poteze, vojnih manevara kraj granice.

Ali, politički i vojni analitičari u Moskvi procjenjuju da Vladimir Putin neće dopustiti situaciju u kojoj će Rusija postati talac vlastite retorike i pritiska proruskih radikala na istoku Ukrajine.

Odnosno, ulazak ruskih snaga na istok Ukrajine moguć je samo u ekstremnoj situaciji velikog krvoprolića, gaženja ljudskih prava ili pokušaja NATO da ovlada tim prostorom.

U Kremlju shvataju koliko bi velike posljedice po Rusiju, i to, prije svega, ekonomske, moglo donijeti pripajanje ili priznanje nezaisnosti teritorija na istoku Ukrajine.

Rusija bi tada bila obavezna da finansira sve te oblasti, a izložila bi se i dodatnim sankcijama Zapada.

Moskva želi takvo uređenje Ukrajine u kome će sadašnje pristalice federalizacije biti ozbiljni politički faktori i Rusija će pomoći formiranje takve Ukrajine.

Zato je Putin spreman da "zažmiri" na činjenicu da će predjedničkui izbori u Ukrajini biti provedeni pod sjenkom građanskog rata.

Jasno je da će u slučaju stabilizacije Ukrajine prozapadni političari i stranke dominirati u njoj, djelimično i zbog toga što je odlazak Krima smanjio rusko i prorusko biračko tijelo u Ukrajini.

Ali, sasvim je moguće formiranje uticajne partije ili organizacije proruske manjine, koja će moći da drži "kontrolni paket dionica" u Ukrajini - navodi "Ruski vjesnik".