Ona sada želi da ispriča tužilaštvu "sve o njegovim kriminalnim aktivnostima", uključujući navodne prijetnje aktivistkinji Vanji Ćalović Marković, kojoj je, prema riječima Pešukić, Aco Đukanović planirao da "prebije noge".

Pored toga, braća Đukanović su prošle godine bila dio afere sa Koza nostrom, pojavili su se i u Pandora papirima, ali nikada nisu krivično odgovarali.

Pešukić je za "Vijesti" rekla da se od maja nudi da SDT-u i Specijalnom policijskom odjeljenju ispriča sve o, kako tvrdi, kriminalnim planovima i djelima vlasnika Prve banke iz perioda dok je radila u njegovoj kući.

Dodaje i da je u krivičnoj prijavi podnetoj SDT-u, kojim rukovodi Vladimir Novović, napisala da će im tokom saslušanja saopštiti detalje. Tvrdi i da je nakon toga i bezuspješno tražila razgovor sa šefom Specijalnog policijskog odjeljenja Predragom Šukovićem.

"Pomislila sam da su hakeri ‘progutali’ moju krivičnu prijavu, iako je ona predata u pisanoj formi, jer me mjesecima niko ne zove iako želim da ispričam kako je Aco htio da uzme Meljine, zato što mu je nedostajala samo privatna bolnica i zbog čega je Duško Knežević prošao onako kako je prošao. Želim i da im ispričam kako su, prije svega toga, planirali da ‘prebiju noge’ Vanji Ćalović Marković – ‘jer je previše istraživala tokove njihovog krvavog novca'", kazala je Pešukić "Vijestima".

Vanja Ćalović Marković je izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i učestovala je u velikom istraživanju poslovanja porodice Đukanović, o čemu je bilo riječi u čuvenim "Pandora papirima".

Šta se krije u dokumentima?

Istraživački centar MANS kroz globalnu istragu o ofšor kompanijama pod nazivom "Pandorini papiri" otkrio je da su Milo i Blažo Đukanović 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih djevičanskih ostrva, Paname i Gibraltara.

Sin predsjednika Crne Gore je iskoristio tu strukturu da formira i dvje skrivene kompanije sa kćerkama firmama u Londonu i Crnoj Gori.

Ovaj vid trast fondova kakve su osnivali Đukanovići ne postoji u crnogorskom zakonodavstvu, dok na ofršor destinacijama služi za skrivanje pravih vlasnika imovine.

Osnivač trasta prenosi vlasništvo nad imovinom na drugo lice ili kompaniju koja postaje zvanični vlasnik, iako njom samo upravlja. U ugovoru o trastu, koji ostaje skriven od javnosti i ne dostavlja se ni jednoj instituciji, ne precizira se ko ima stvarnu korist od korišćenja ili prodaje te imovine.

Ona je tada za portal "Nova.rs" rekla da otkrivena dokumenta znače da je vrijeme da Milo Đukanović konačno krivično odgovara.

"Milo Đukanović iskoristio je svoju kompleksnu političku mrežu kako bi osnovao trast fondove na Devičanskim ostrvima, koji upravljaju njegovom imovinom. Vjerovati na riječ Đukanoviću da nije prekršio zakon je jako teško jer praktično nikada nije bio iskren. Sada je na novoj crnogorskoj vladi da se dokaže i ako ume pokrene krivične postupke protiv Đukanovića", navela je Ćalović Marković.

Ipak, to se nikada nije dogodilo, a sam Đukanović je poručio da je predstava pod nazivom "Pandora papiri" pokušaj diskreditacije.

Koza nostra

Samo mjesec dana nakon objavljivanja Pandora papira, Milo Đukanović i njegov brat Aco našli su se u centru nove afere.

Naime, tada je otkriveno da se njihova imena pominju u dokumentu suda iz Palerma. Đukanovići se dovode u vezu sa albanskim naftnim tajkunom Rezartom Tačijem, koji je pronevjerio milione za potrebe mafijaške organizacije Koza nostra.

Svjedok u ovom slučaju podijelio je sa sudom svoj razgovorom sa Milom Đukanovićem, u kom se spominju planovi o ulaganju u Prvu banku Crne Gore.

Milo i Aco Đukanović našli su se u dokumentu istražnog sudije iz Palerma Alfreda Montalta, u predmetu koji se bavi slučajem albanskog tajkuna. Tači je godinama bio poznat po poslovanju u naftnoj industriji i svojevremeno se smatralo da je najbogatiji čovjek u Albaniji. Jedno vrijeme bio je i vlasnik italijanskog fudbalskog kluba Parma, a čak je pregovarao i o kupovini Milana, u vrijeme kada je njegov vlasnik bio Silvio Berluskoni.

Razgovori koji su snimljeni u junu prošle godine dokazuju da je Tači bio u kontaktu sa braćom Đukanović. U jednom od njih, od nepoznatoj osobi govori da će im se isplatiti ukoliko otvore račun u "predsjednikovoj banci", misleći na Prvu banku Crne Gore.

Daniele Čestagali, jedan od osumnjičenih u ovom postupku svjedočio je na sudu o razgovoru koji je vodio sa Tačijem.

"Nisam ti odgovarao jer me je zvao on, dobili smo poziv od predsjednika Crne Gore. Račun je otvoren u njegovoj banci, tako će predsjednik dugovati uslugu. Tači je zvao predsjednikovog brata (Aco Đukanović prim.aut.), poslije dva minuta je i predsjednik zvao i rekao – donesi ih ovdje, ostavi ih tamo, jer tako kapitalizuješ mene, a ja ti sve pokrivam", ispričao je Čestagali.

Tači i nekoliko italijanskih državljana sumnjiče se da su pronevjerili više od 20 miliona evra. Kako pokazuje izvještaj istražnog sudije, do koga je došao portal "RTCG", u ovom slučaju učestvovali su crnogorski predsjednik i njegov brat, koji je, inače, pojedinačno najveći akcionar Prve banke Crne Gore.

Koristeći otvorene izvore, italijanski istražitelji utvrdili su da su Đukanovići od 2006. godine učestvovali u privatizaciji nekadašnje Nikšićke banke, koja je postala Prva banka Crne Gore.

Sudija Alfredo Montalto potpisao je izvještaj o preliminarnim istražnim radnjama 4. novembra ove godine, u kom je utvrđeno pranje 22.340.285 evra za potrebe mafijaške organizacije Koza nostra.

Nijedna od ovih afera nije ispitana, niko od članova porodice Đukanović nije ispitan, dok sada postoje navodi Ane Pešukić da je Aco Đukanović planirao napad upravo na ženu koja je istraživala poslovanje prve porodice Crne Gore, prenosi "Nova.rs".