Optuženi oficiri Kosta Novaković, Momčilo Krlješ i, sada pokojni, Milan Đilas, terete se da su naređivali artiljerijske napade na Zadar i okolinu. 

List navodi da su optužnice podignute uoči sutrašnjeg izricanja presude generalu JNA Borislavu Đukiću, optuženom da je naredio rušenje brane "Peruća", koja je oštećena tokom rata 1993. godine. 

Prvooptuženi pukovnik Kosta Novaković bio je pomoćnik komandanta vojske za moral, informisanje, vjerska pitanja, pravne poslove i odnose sa međunarodnim organizacijama, a izvjesno vrijeme je istovremeno obavljao dužnost portparola i šefa vojne delegacije Srpske vojske Krajine. 

Međutim, on se u optužbama označava kao zamjenik generala Mileta Novakovića, nekadašnjeg komandanta SVK, koji je preminuo 2015. godine. 

Drugooptuženi pukovnik Milan Đilas, takođe preminuo 2015. godine, bio je komandant Sedmog sjevernodalmatinskog korpusa SVK, dok je trećeokrivljeni Krklješ bio pomoćnik komandanta za informisanje u Sedmom protivoklopnom artiljerijskom puku SVK, rezervni kapetan i profesor gimnazije u Benkovcu i nije imao nikakvu funkciju komandanta. 

Sud u Splitu naveo je da adrese optuženih nisu poznate, iako je prvooptuženi nedavno, putem video-linka iz Višeg suda u Beogradu svjedočio u postupku protiv generala Đukića, koji se vodi u Splitu. 

Sagovornik lista smatra da je cilj nove optužnice da se opravdaju hrvatske vojne operacije na Ravne Kotare, Maslenicu, aerodrom Zemunik i branu HE "Peruća". 

Nakon ove hrvatske akcije, Srbi su preuzeli teško oružje i otpočeli formiranje vojske, a uslijedila su višemjesečna borbena dejstva između dvije sukobljene strane - hrvatske vojske i SVK. 

Za obje vojske odluke su donosili komandanti, a na srpskoj strani to su bili isključivo komandant SVK general Mile Novaković i komandant korpusa SVK pukovnik Milan Đilas. 

U ovim dejstvima bilo je žrtava sa obje strane, iako tužilaštvo pominje samo one sa hrvatske. 

Međutim, prema dosadašnjim podacima, na srpskoj je strani stradalo ukupno 356 ljudi, od kojih je 51 bio civil.