Kalinić: Nastavak selektivnog odnosa Haga prema osuđenim Srbima

Kalinić je istakao da sve informacije govore da su se ove osobe primjereno ponašale tokom izdržavanja višedecenijske kazne.

"Argument da neki od njih nisu u međuvremenu pokazali znake kajanja i saosjećanja sa žrtvama, naravno da spada u domen ličnih razloga i odluka. Niko od njih svojevremeno nije tražio nagodbu sa Sudom prije presude, pa su prema tome prihvatili da težinu lične krivice iznesu u godinama zatočeništva", naveo je Kalinić u izjavi za Srnu.

On je ocijenio da ova činjenica ne oslobađa one koji su za to nadležni da zaobiđu pravne činjenice u vezi sa sticanjem uslova za prijevremeno oslobađanje.

Prema njegovim riječima, o ovome bi trebalo očekivati da se oglase i Ministarstvo pravde Republike Srpske, ali i Ministarstvo pravde u Savjetu ministara, kao i druge relevantne institucije u BiH.

"Sve su češći zahtjevi da mnogi od haških osuđenika ostatak kazne slyže u domicilnim zemljama pri čemu bi se Rezidualnom haškom mehanizmu omogućio puni nadzor nad sprovođenjem ove procedure", dodao je Kalinić.

On smatra da bi se za početak ova praksa mogla uvesti i u slučaju onih kojima se uporno, bez valjanog obrazloženja odbija skraćenje zatvorske kazne, pa bi preostalu jednu trećinu kazne mogli služiti u zemlji odakle potiču, naglasivši da i Republika Srpska i BiH imaju validne resurse da to i omoguće.

Večernje novosti objavile su da su Srbi osuđeni u Haškom tribunalu ispunili uslove za puštanje na slobodu, pošto su odslužili dvije trećine kazne, ali ih Hag ne pušta.

Dvije trećine kazne odslužili su Radivoje Miletić, Sreten Lukić, Radoslav Brđanin i Vlastimir Đorđević.

Novosti navode da nepisano pravilo da se haški osuđenici puštaju na slobodu poslije odležane dvije trećine kazne prestaje da se primjenjuje u posljednjih godinu dana, kada su na red za izlazak došli srpski državljani.

Konačnu odluku o zahtjevima osuđenika donosi predsjednik Mehanizma, nasljednika Haškog tribunala, tako da će sudija Karmel Ađijus odlučivati o zahtjevu policijskog generala Sretena Lukića, osuđenog na 20 godina zbog zločina nad kosovskim Albancima.

Odgovor čeka i srpski političar iz Republike Srpske Krajine Radoslav Brđanin, kojem je dvije trećine tridesetogodišnje kazne za zločine protiv nesrpskog stanovništva isteklo 6. jula.

Takođe i srpski general Vlastimir Đorđević čeka odgovor već pet mjeseci, pošto je odslužio u Njemačkoj 12 od ukupno 18 godina zbog zločina na Kosmetu.

I general Nebojša Pavković, osuđen na 22 godine zbog zločina na Kosmetu, za 11 dana stiče pravo da podnese zahtjev za privremeno puštanje na slobodu.