ŠAROVIĆ: Potreban nadzor humanitarne pomoći

Srpska demokratska stranka /SDS/ smatra da nadzor i kontrolu humanitarne pomoći i podrške u obnovi nakon poplava treba da vodi posebno tijelo Narodne skupštine Republike Srpske, u kojem bi se našao po jedan predstavnik svake stranke koja je zastupljena u skupštini Srpske.

Potpredsjednik SDS-a Mirko Šarović izjavio je danas novinarima u Istočnom Sarajevu da je to neophodno da bi ova podjela bila poštena i transparentna.

Prema njegovim riječima, SDS očekuje da što prije počne ozbiljna rasprava u nadležnim institucijama, prije svega na narednoj sjednici Narodne skupštine, o uzrocima i posljedicama katastrofalnih poplava, saniranju šteta, obnovi zemlje i utvrđivanju lanca odgovornosti za propuste koji su se desili.

Prema njegovim riječima, nakon spašavanja i interventne humanitarne pomoći, privreda i ekonomija Republike Srpske trebaju da dobiju prioritet.

"Ne može se saniranje štete obaviti na osnovu humanitarne pomoći i taj teret narednih mjeseci i godina treba da nosi privreda i ekonomija Srpske. Obnovu trebaju da vrše domaća preduzeća i da se koriste domaći materijali", smatra Šarović.

Navodeći da bi za privredne subjekte koji su stradali u poplavama trebalo napraviti kvalitetnu i ozbiljnu procjenu štete, Šarović je rekao da SDS predlaže da se te kompanije u narednom periodu oslobode plaćanja doprinosa za radnike za određeni period, najmanje do kraja godine.

"Takvim kompanijama treba omogućiti beskamatne kredite za saniranje šteta u proizvodnim pogonima da bi što prije mogle da krenu sa proizvodnjom. Kamate bi pale na teret Vlade Srpske", pojasnio je Šarović.

On naglašava da bi kroz restrukuturisanje budžeta Srpske trebalo obezbjediti do 100 miliona KM koji bi bili usmjereni na javne radove. "Mislimo da su javni radovi jedna od opcija u obnovi poplavaljenih područja, u kojima bi bio zaposlen značajan broj nezaposlenih", ističe Šarović.

SDS smatra da su se stekli uslovi za aktiviranje članova 23. i 24. CEFTA sporazuma koji govore o zaštiti domaće proizvodnje, odnosno da članica sporazuma može odmah da uvede mjere zaštite za svoju ekonomiju ukoliko dođe do vanrednih prilika i okolnosti. "Ovakav zahtjev trebalo bi uputiti Savjetu ministara BiH, koji je nadležan za ovakve mjere", dodao je Šarović.