Sedamnaest godina od stradanja Srba u "Oluji"

Danas se navršava 17 godina od agresije hrvatskih oružanih snaga na sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju koja je nazvana "Oluja" i u kojoj je sa svojih vjekovnih ognjišta protjerano oko 230.000 krajiških Srba.

Agresiju su 4. avgusta 1995. godine izvršili pripadnici Hrvatske vojske i policije, potpomognuti snagama Hrvatskog vijeća odbrane i Armije BiH, podsjećaju iz "Veritasa".

Na tom prostoru živjelo je oko 230.000 krajiških Srba od kojih su oko 30.000 bili vojnici, a na njih je krenulo 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP-a i HVO-a.

Ako se tome dodaju snage ABiH i NATO-a, agresora je bilo više nego stanovnika u Krajini, a omjer vojnika bio je najmanje sedam prema jedan u korist agresora.

Prema evidenciji "Veritasa", u i poslije operacije poginulo je i nestalo 1.922 Srba, od kojih su 1.192 (62 odsto) bili civili, a oko polovine je bilo starije od 60 godina.

Od ukupnog broja žrtava do kraja avgusta ubijeno je 1.764 ljudi ili u prosjeku 68 dnevno.

Među žrtvama su 546 (28 odsto) žena, od kojih je dvije trećine bilo starije od 60 godina, što predstavlja jedan od "crnih" rekorda posljednjeg građanskog rata na prostorima bivše Jugoslavije.

Među žrtvama je i 19 lica koja su imala do 18 godina, od kojih i devetoro bilo dobi do 14 godina.

Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvijetljena sudbina 947 lica, dok se kao nestali vodi još 975 lica i to 674 civila, među kojima 331 žena.

Hrvatska, bez valjanog razloga, izbjegava ekshumacije i poznatih mjesta ukopa sa najmanje 413 posmrtnih ostataka, uglavnom pod oznakom "nepoznat". To je jedinstven slučaj na području bivše Jugoslavije, kao što bez pravog razloga oteže identifikaciju 263 ekshumirana posmrtna ostataka, navode iz "Veritasa".

"Oluja" je sprovođena po taktici "spržene zemlje", kao i ostale vojne operacije koje su joj prethodile - "Miljevački plato", "Maslenica", "Medački džep" i "Bljesak".

Pretresno vijeće Haškog tribunala, poslije dugogodišnje istrage i suđenja hrvatskim generalima za ratne zločine počinjene u akciji "Oluja", objavilo je 15. aprila 2011. godine osuđujuću presudu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

Zaključilo je da je u Hrvatskoj u ljeto 1995. godine postojao udruženi zločinački poduhvat sa ciljem trajnog uklanjanja srpskog civilnog stanovništva iz Krajine, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Za vrijeme i nakon operacije "Oluja" učesnici udruženog zločinačkog poduhvata bili su tadašnji ministar odbrane Gojko Šušak, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske Zvonimir Červenko, kao i drugi visoki politički, vojni i policijski zvaničnici. Među njima su dvojica optuženih Ante Gotovina i Mladen Markač.

Vijeće je dvojicu optuženih generala proglasilo krivim po osam od devet tačaka optužnice za progon, deportacije, pljačke i razaranje imovine, ubistva, nečovječna djela i okrutno postupanje. Gotovini je izreklo kaznu zatvora od 24, a Markaču od 18 godina zatvora.

Nepravosnažno osuđeni generali žalili su se na prvostepenu presudu negirajući zaključak prvostepene presude o udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem trajnog uklanjanja srpskih civila iz Krajine, ostvarenog uz pomoć nezakonitog napada na civile u Kninu i drugim krajiškim gradovima u avgustu 1995. godine.

Žalbeno ročište održano je 14. maja ove godine, a predsjedavajući Žalbenog vijeća Teodor Meron najavio je da će drugostepena presuda biti objavljena do kraja ove godine.

"Upravo zbog očekivanih presuda i glavnih rasprava pred međunarodnim sudovima, 2013. godina je veoma bitna, ako ne i presudna, za budućnost Krajišnika, ali i srpskog naroda uopšte", poručuju iz "Veritasa".

(Srna)