On je naveo da Srbiju samo u kontekstu Sarajevskog atentata na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda na Vidovdan (28. juna) 1914. godine najčešće pominju oni koji neće da vide stvarnost.

"Srbija je jedna od zemalja koja je sa svojim žrtvama i svim što je dala u Prvom svjetskom ratu, zaslužila da bude posebno isticana. O tome najbolje govore svi naši saveznici koji su učestvovali sa nama u odbrani. Naš je doprinos što je to primirje potpisano", rekao je Odalović za RTS.

On je istakao da se Sarajevski atentat pokušava iskriviti i iskoristiti za stvaranje druge slike o Srbiji, što je fenomen koji treba istoričari da istraže.

"Srbija mora da ima svoje mjesto koje zaslužuje i ko god to ne vidi, ima loše motive. Činjenice svi znamo, ali neko neće da ih vidi, jer mu ne odgovaraju", rekao je Odalović.

On kaže da još ima onih koji pokušavaju da lošu medijsku sliku o Srbiji iz devedesetih godina prošlog vijeka nastave da koriste, jer im je u interesu da što duže zadrže to stanje. Odalović napominje da je mnogim prevarama i medijskim manipulacijama ranije stvarana iskrivljena slika, što je za posljedicu imalo i NATO agresiju na Srbiju.

Odalović je upozorio da se u nekim školama u zemljama regiona desetinama godina Srbija loše predstavlja, što mora biti promijenjeno.

"Mi mijenjamo tu sliku, i kroz spoljnu politiku i kroz rad Vlade i predsjednika Srbije. Da nije tako ne bi nas sve više podržavali oko Kosova i povlačili priznanja, ne bi dolazile strane investicije da ovo nije prostor koji je stabilan i koji se cijeni. Sve te stvari demantuju one koji o Srbiji pokušavaju da pričaju loše", rekao je Odalović.

Odalović je naveo da će se Srbija naći na mjestima gdje god se obilježava Dan primirja, što govori da su se stvari promijenile i da njene zvaničnike više neće stavljati u neki "peti red", kao što se desilo prošle godine u Francuskoj na istom događaju.

Govoreći o "malom šengenu" Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, Odalović je rekao da će dogovor u Ohridu omogućiti uređivanje unutrašnjeg prostora i olakšati kretanje ljudi i protok robe i kapitala.

On je rekao da samoproglašeno Kosovo nije država i da toga u Prištini moraju da budu svjesni.

"Ako se u nekoj kasnijoj fazi bude razgovaralo, sa njima će se sigurno posebnim aranžanima uređivati odnosi", kaže Odalović, navodeći da je važno da se dijalog Beograda i Prištine nastavi što prije.

"Važno je da se kroz neki briselski sporazum dva, kad se završi implementacija prvog, postignu dogovori koji će relaksirati i pitanja koja se prepoznaju kao potencijalni problemi zbog statusa Kosmeta i da se oni rješe između Prištine i Beograda", smatra Odalović.

On kaže da Evropska komisija treba da obezbijedi stvarni kapacitet i omogući da dogovoreno bude i sporvedeno.