28.06.2018
07:29
Stanovništvo zapadne Evrope znatno raste zahvaljujući migracijama i doseljavanju, dok istočna Evropa ima problem s demografijom zbog odlaska građana.
Najnovija analiza Austrijske akademije nauka i Demografskog instituta u Beču bavila se razvojem stanovništva u Evropi između 1990. i 2017, uzimajući u obzir prirodni demografski razvoj i migracije.
Na dva suprotstavljena kraja nalaze se Irska s rastom od 36 odsto, prije svega zahvaljujući prirodnom demografskom razvoju, i Bosna i Hercegovina s najvećim smanjenjem stanovništva od 22 odsto, prouzrokovanim emigracijom. I Hrvatska je među "gubitnicima", jer tako živi 13 odsto manje ljudi nego 1990. godine, prenosi Jutarnji list.
Države s najvećim rastom stanovništva su Švajcarska, sa 26 odsto, uglavnom zbog useljavanja, Norveška sa 24 odsto, podjednako zahvaljujući natalitetu kao i imigraciji, Španija sa 20 odsto, zbog imigracije, Francuska sa 18 odsto (manje imigracija, više natalitet) i Švedska sa 17 odsto (pretežno zahvaljujući imigraciji).
Na drugoj strani, u čitavoj postkomunističkoj Evropi broj stanovnika narastao je samo u Sloveniji i Slovačkoj, i to za svega tri odsto. Najgore su Bugarska, Letonija, Litvanija, Moldavija, BiH i Kosovo, u kojima je nakon 1990. broj stanovnika opao za više od 20 odsto.
Prema ovoj analizi austrijskih demografa, nema nagovještaja promjene trendova.
Најновије
Најчитаније
23
42
22
59
22
59
22
56
22
54
Тренутно на програму