Ruska vojna operacija na Ukrajinu je "katastrofa za naš kontinent", rekao je premijer Velike Britanije Boris Džonson.
On je ranije predsjedavao hitnim sastankom, a kasnije će dati televizijsku izjavu o odgovoru Velike Britanije na „ničim izazvan napad“ Rusije.
Putin je insistirao da ne planira da okupira Ukrajinu, ali je Ukrajina to označila kao „invaziju punog obima“. Džonson će izložiti nove sankcije Rusiji u Domu parlamenta u 17:00 časova.
Manje je poznato da je upravo britanski premijer radio kao specijalni izvještač tokom bombardovanja SR Jugoslavije, i da je za britanski "Telegraf" napisao članak čiji prevod prenosimo u cijelosti:
"Jugoslovenska ekonomija je razbijena NATO bombardovanjem i vraćena u primitivne uslove koji su postojali krajem Drugog svjetskog rata, prema zvaničnim podacima objavljenim u Beogradu. Kao što su Toni Bler i drugi lideri upozorili da će Zapad spriječiti obnovu zemlje dok Slobodan Milošević ne bude uklonjen sa vlasti, Srbi kažu da se suočavaju sa ekonomskom krizom od neviđene ozbiljnosti.
Zvaničnici kažu da je sada 500.000 radnika bez posla, a stopa nezaposlenosti od oko 27 odsto, sa nezvaničnim podacima bližim 50 odsto. Starijima je rečeno da njihova penzije će biti zamrznute, a isplate su sada neredovne.
Prema najnovijim podacima, NATO avioni su uništili najmanje 50 mostova, šest magistralnih puteva i pet civilnih aerodroma. Beograd kaže da su 20 bolnica, 30 domova zdravlja, 190 obrazovnih ustanova i 12 željezničkih pruga teško oštećeni. Sposobnost Jugoslavije da proizvodi automobile je u potpunosti eliminisana uništenjem fabrike "Zastava" u Kragujevcu, što je zauzvrat dovelo 120 izvođača pred bankrot.
Dok "Jugo" automobili proizvedeni u "Zastavi" vjerovatno nisu mogli da nađu ogromno tržište na zapadu, rušenje je podgrijalo sumnje da je jedan od ciljeva bilo otvaranje Jugoslavije za inostrane akvizicije.
Prije mjesec dana naftni gigant "Petrohemija" bio je jedan od bisera jugoslovenske privrede, njenu vrijednost zapadni analitičari procjenjuju na oko 600 miliona funti. Rezervoari kompanije su sada skoro potpuno uništeni.
Dvije najveće rafinerije nafte u Jugoslaviji, Pančevo i Novi Sad, bombardovane su do temelja, pored skladišta "Jugopetrola". Efekat je bio jačanje poljoprivredne ekonomije, sa poljoprivredom koja je porasla sa 35 na 50 procenata bruto domaćeg proizvoda, iako se kaže da zemljoradnici strahuju od trovanja hranom.
Bijeli luk je pao na jedan dinar, sa tri dinara prije nego što je počelo bombardovanje, a slično se pokazalo i drugo povrće. Ukupan račun jugoslovenski ekonomisti procjenjuju na između 30 milijardi i 60 milijardi funti, a Jugoslavija će bez sumnje pokušati da traži ratnu odštetu od NATO alijanse.
Neki zvaničnici već planiraju na osnovu toga da dobiju takvu pomoć i pripremaju "radne pogone" za obnovu mostova i puteva, slično rekonstrukciji koja je uslijedila poslije Drugog svjetskog rata. Realnost je da su sankcije i 10 godina Miloševićevog stila socijalizma već nanijeli ogromnu štetu jugoslovenskoj privredi.
Čak i prije nego što je počelo NATO bombardovanje, ekonomisti su prognozirali da Srbija ne bi dostigla nivo produktivnosti iz 1990. prije 2015. godine. U kampanji za reparacije, Srbi se takođe suočavaju sa problemom za koje mnogi na Zapadu smatraju da su finansijski odgovorni - cijena albanskog egzodusa i prateće humanitarne katastrofe."
Boris Džonson je ovaj članak napisao 5. juna 1999. godine.
