Mađarska još nije uspjela da riješi sporove sa Švedskom u vezi sa članstvom u NATO, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Finska i Švedska su, u pozadini događaja u Ukrajini u maju 2022. godine, aplicirale za ulazak u Alijansu. Finska je 4. aprila postala 31. članica NATO-a, dok švedska aplikacija još nije dobila mađarsko i tursko odobrenje.
"Parlament Mađarske bi ove jeseni trebalo da donese odluku o ratifikaciji pristupanja Švedske NATO-u, pošto je vlada podnijela relevantne dokumente ranije ove godine", rekao je Sijarto u intervjuu za turski TV kanal "TRT Vorld".
Šef mađarske diplomatije je istakao da su dosadašnji pokušaji da se riješe sporovi sa Stokholmom propali, dodajući da je Mađarska postala "meta i žrtva ovog političkog spora" i da je na udaru miješanja u unutrašnju politiku.
Prema njegovim riječima, Mađarska se, kao saveznik Turske, redovno konsultuje o članstvu Finske i Švedske u NATO-u sa predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.
"Iako Mađarska ne želi da postane prepreka na putu švedskog članstva u NATO, ona takođe uzima u obzir turske interese, jer odbrambeni savezi moraju biti zasnovani na povjerenju", naveo je mađarski ministar, prenosi agencija MTI.
Što se tiče rata u Ukrajini, Sijarto je rekao da je Mađarska u "jedinstvenoj situaciji" i ukazao da Ukrajini živi oko 150.000 Mađara, od kojih su mnogi regrutovani u ukrajinsku vojsku i izgubili život.
"Mađarska poziva na hitan prekid vatre i mirovne pregovore i odbija da dozvoli isporuku oružja Ukrajini preko svoje teritorije", naglasio je Sijarto i istakao da što se prije završi rat, to će manje Ukrajinaca i ukrajinskih Mađara ginuti.
Kako je naveo, Mađarska poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine "bezuslovno" i podržava oko milion izbjeglica koje su stigle od početka rata.
"Shodno tome, Mađarska očekuje od Ukrajine da vrati prava mađarske manjine kakva su bila 2015. u pogledu upotrebe maternjeg jezika, kulture i administracije", zaključio je Sijarto.
