Naučnici s kojima je razgovarala "Al Jazeera" navode da je jak zemljotres veoma izgledan u najvećem gradu Turske, u vrijeme kada država oplakuje smrt desetina hiljada osoba na jugoistoku države.

Više od 31.000 osoba je poginulo, a oko 80.000 ih je povrijeđeno u potresima magnitude 7,8 i 7,6 stepeni koji su se desili u prošli ponedjeljak sa epicentrom u Kahramanmarašu.

Na udaru se našlo 10 turskih provincija. Hiljade su poginule i u susjednoj Siriji. Ove brojke nisu konačne ni za jednu državu, jer su mnogi još pod ruševinama.

Tenzija na liniji će izazvati potres

Strašna nesreća dovela je do pitanja pripremljenosti Istanbula na potrese, grada koji je prijestonica poslovanja i turizma, doma za 16 miliona ljudi. Naučnici smatraju kako metropoli uskoro prijeti snažan zemljotres – možda i višestruki.

Sukru Erson, profesor geologije na Tehničkom univerzitetu "Yildiz", kaže da istorijski podaci potresa iz prošlosti ukazuju da je novi na liniji rasjeda ispod Mramornog mora blizu.

"Znamo koliko se Sjevernoanadolska linija rasjeda kreće svake godine, kretanje linije će dovesti do tenzija na liniji što će izazvati potres", izjavio je on i dodao da je nemoguće znati kada će se tačno potres desiti.

Husejin Alan, predsjednik Komore geoloških inženjera, saglasan je s ovim mišljenjem.

"Potres magnitude 7,0 stepeni ili jači bi uskoro mogao pogoditi Istanbul, sudeći po podacima koje imamo", kaže on i dodaje:

"Linija rasjeda ispod Mramornog mora ima kapacitet stvaranja dva potresa od 7,0 stepeni u jednoj godini. To smo vidjeli u potresima u Kočeliju i Dužčeu 1999. godine, kao i u drugima koji su pogodili regiju u prošlosti".

Najvažniji projekat za grad i državu

Potres od 7,6 stepeni pogodio je zapadni dio turske regije na Mramornom moru u avgustu 1999. godine i usmrtio oko 7.500 ljudi. Drugi zemljotres je pogodio obližnji Dužče novembra iste godine i usmrtio 845 osoba.

Turska se nalazi u regiji s nekoliko tektonskih ploča, a potresi se prije dešavaju duž linija dodirivanja ploča. Sjevernoanadolska linija rasjeda dijeli evroazijsku i anadolsku ploču te prolazi kroz Mramorno more, južno od Istanbula.

Na Istanbul otpada 30,4 odsto turskog bruto domaćeg proizvoda iz 2021. godine, pokazuju zvanični podaci, što ga čini centrom ekonomske aktivnosti države. Metropola je dom i najbitnijih državnih pogona, a njihova šteta bi jako pogodila industrijski sektor Turske u slučaju jakog potresa.

Ersoj smatra da jača seizmička aktivnost, koja može pogoditi Istanbul i ostatak države, treba biti na vrhu važnosti za vlasti.

"Priprema za potrese treba biti najvažniji projekat i za Istanbul, i za Tursku. Trebamo odmah početi, brzo početi i mobilisati sve resurse kako bi bili spremni za potres u Istanbulu", ističe.

Ojačati ključnu infrastrukturu

Sa druge strane, Alan govori da Istanbul treba napraviti detaljni plan djelovanja u slučaju potresa, a ključna infrastruktura treba biti ojačana u sklopu priprema državnih kancelarija, bolnica, vojnih baza i vatrogasaca kako bi bili svi spremni u slučaju vanrednog stanja.

"Prilikom potresa na jugoistoku Turske mnoge državne zgrade su srušene, uključujući bolnice i jedinice za vanredno stanje", rekao je Alan, dodajući da zbog toga ta uporišta nisu mogla ispravno reagovati.

"Vidjeli smo šta se događa kada je vazdušna, putnička i željeznička infrastruktura potresima oštećena. Onda pomoć ne može doći dovoljno brzo", prenosi "Al - Jazeera".