Eksplozija profita u Samsungu zbog potražnje za čipovima – 58,4 milijarde dolara za samo tri mjeseca

Južnokorejski elektronski div u drugom tromjesečju zabeležio rast operativnog profita od čak 18 puta u odnosu na isti period prošle godine zbog rastuće potražnje za čipovima, do koje je došlo zbog brze ekspanzije ulaganja u vještačku inteligenciju.

Kompanija "Samsung elektroniks", važan član južnokorejskog privrednog konglomerata "Samsung", u drugom tromjesečju ove godine zabilježila je rast operativnog profita od čak 1.810 odsto (18,1 put) u odnosu na isti period 2025. godine, javljaju istočnoazijski mediji.

Profit je i u odnosu na prethodno tromjesečje (januar–mart ove godine) skočio velikih 56 odsto, a to nečuveno bogaćenje posljedica je nezasite potražnje u svijetu, prije svega na Zapadu, za kvalitetnim memorijskim čipovima koje ona proizvodi.

U periodu april–jun ove godine, dakle, "Samsung elektroniks" je ostvario operativni profit od čak 58,4 milijarde dolara, što je suma veća od bruto domaćeg proizvoda mnogih država.

Prihod te kompanije dvostruko je premašio inače optimistična očekivanja 25 brokerskih kuća u Republici Koreji. No, uprkos tome, vrijednost akcija "Samsung elektroniksa" na dan kada je saopštio pomenute fantastične rezultate pala je čak 6,9 odsto, jer je u Seulu u toku izduvavanje berzanskog mjehura, koji se naduvao zbog pretjeranih očekivanja vezanih za vještačku inteligenciju, a potom i pukao.

Državni poduhvat od najveće važnosti

Mada su snovi o neopisivoj blagodeti koju u formi velikog tehnološkog iskoraka i divovskih prihoda može donijeti vještačka inteligencija vjerovatno pretjerani, naročito oni koji se sanjaju na Volstritu, istina je da fabrike čipova u Južnoj Koreji rade punom parom u tri smjene.

Da bi se zadovoljila realna potražnja za južnokorejskim čipovima koju generišu, možda, nerealni snovi o planinama novca koje će donijeti primjena vještačke inteligencije, odnosno data centri sa hiljadama procesorskih jedinica, vlada u Seulu formulisala je plan o smjelom zajedničkom ulaganju države i proizvođača poluprovodnika "Samsung elektroniksa" i "SK Hajniksa" u izgradnju čak četiri nova postrojenja za proizvodnju čipova.

Inače, "Samsung elektroniks" i "SK Hajniks" su dva od tri najveća svjetska proizvođača visokopropusnih memorijskih čipova (HBM čipova). Njihove mušterije su IT kompanije poput "Envidije", "AMD-a" i "Gugla", ali i proizvođači automobila poput kineskog "BYD-a" i američke "Tesle".

Taj vrlo ambiciozni plan države i privatnog sektora podrazumijeva investicije u ukupnom iznosu od čak 800 triliona vona (oko 526 milijardi američkih dolara). Vlada će, najavio je predsjednik Li Dže Mjun, doprinijeti kroz ulaganja u obnovljive izvore energije iz kojih će se napajati ta postrojenja, kao i kroz poreske olakšice i subvencije.

Plan je od suštinske važnosti jer treba da Južnoj Koreji obezbijedi vodeće mjesto u tekućoj međunarodnoj borbi za razvoj vještačke inteligencije, doprinese očuvanju konkurentnosti njene moćne industrije poluprovodnika, te osigura kontinuirani priliv velikih prihoda za pomenute dvije kompanije i, kroz poreze, za državu.

Anksioznost uprkos odličnim rezultatima

Pojedini biznismeni i ekonomisti u Republici Koreji, međutim, u svojim komentarima djeluju blago skeptično. Prema njihovom mišljenju, treba sačekati saopštenja američkih kompanija koje rade na razvoju vještačke inteligencije, poput "Open AI", "Majkrosofta" i drugih, u vezi sa njihovom zaradom u drugom tromjesečju ove godine, kako bi se vidjelo kako će se dalje kretati potražnja za čipovima i da li će pomenuti plan morati biti revidiran naniže.

Jer, najveća zamjerka mnogih analitičara u vezi sa skokovitim rastom akcija na berzama u SAD, Japanu i Republici Koreji jeste to što se on zasniva na pretjeranim očekivanjima i ulaganjima u vezi sa vještačkom inteligencijom.

Prema tim stručnjacima, osnovni razlog zbog kojeg se ta očekivanja mogu smatrati nerealno visokim jeste činjenica da su kompanije koje se bave vještačkom inteligencijom znatno precjenjene.

Naime, one traže desetine milijardi dolara investicija za izgradnju data centara i energetskih postrojenja potrebnih za njihovo napajanje, dok je njihova sposobnost da zarade, odnosno ostvare prihod prodajom čet-botova i usluga skladištenja podataka, zapravo višestruko manja nego što mnogi vjeruju. Zbog toga one nisu vrijedne tako velikih investicija i od njih se ne može očekivati da svojim akcionarima donesu basnoslovan profit.

Kada svijest o tome sazri, mjehur investicija u kompanije koje se bave vještačkom inteligencijom će pući, kao i entuzijazam kupaca akcija, te će doći do velike korekcije naniže, smatraju oni.

Kretanja na korejskoj berzi, gdje je prosječna vrijednost akcija sa više od 9.000 vona u protekle dvije sedmice pala na manje od 7.500, te došlo do pada akcija "Samsung elektroniksa" i "SK Hajniksa" uprkos sjajnim poslovnim rezultatima, čini se, ukazuju na to da je ta skepsa u vezi sa vještačkom inteligencijom i berzanskim mjehurom opravdana.