Large banner

Fakultet istražio mitove o hrani: Je li zemlja jestiva?

07.12.2025

12:25

Komentari:

0
Факултет истражио митове о храни: Је ли земља јестива?
Foto: Lisa/Pexels

Najveći izvori dezinformacija o hrani su razni infulenseri i samoprozvani nutricionisti, koji reklamiraju navodno zdrav načni ishrane, pokazalo je istraživanje osječkog Prehrambeno-tehnološki fakulteta.

Fakultet je obavio istraživanje objava na internetu u okviru Projekta "Fud fakts", a prodeklan Ines Banjari kaže da su provjerili 113 objava i da su se sve pokazale da su dezinformacije.

Prema njenim riječima, najveći broj mitova o hrani odnosi se na razne brze dijete, usmjerene na navodni brzi gubitak kilograma, prenosi Srna.

Najbizarnija priča koju su provjeravali bila je objava na "TikToku" da ljudi treba da jedu zemlju kako bi u tijelo unijeli potrebne minerale, te oporavili i očistili organizam, prenose hrvatski mediji.

"Zemlja nije hrana i njeno jedenje ni u kom slučaju nije preporučljivo, pa makar bila organska ili biodinamička", dodala je Banjari.

Вики Миљковић

Žestoka svađa Viki Miljković i Zorice Brunclik

Jedan od mitova odnosi se na takozvanu medenu dijetu o kojoj su izvještavali neki domaći portali. Nutricionisti su opovrgnuli tvrdnje da med ima svojstvo podsticanja sagorijevanja masnog tkiva jer za to ne postoji nijedan naučni relevantni dokaz.

Nutricionisti angažovani na projektu demantovali su tvrdnje da hranu treba prilagoditi krvnoj grupi. Istraživanja pokazuju da usklađivanje prehrane sa odgovarajućom krvnom grupom nije povezano sa dobrobitima po zdravlje, a može da donese i štetne učinke.

Istraživanja su pokazala da dezinformacije o nekoj vrsti hrane mogu da dovedu do bojkota koji utiču na prodaju i donose gubitke, a firme tada moraju da troše znatna sredstva u borbi protiv lažnih informacija, napomenuli su sa fakulteta.

Čak 30 odsto lažnih informacija koje cirkulišu u javnom prostorom u vezi je sa hranom zbog čega je Prehrambeno-tehnološki fakultet odlučio da okupi multidisciplinarni tim iz prehrambene tehnologije, nutricionizma, komunikologije i društvenih nauka.

U okviru Projekta izrađen je priručnik za provjeru informacija i medijskih sadržaja u vezi sa hranom u kojem su predstavljene konkretne činjenice do kojih se došlo kroz rad na projektu.

Podijeli:

Large banner