Hrvati prenijeli mapu i poručili: Srbi su nas dotukli

Ipak, jedna zemlja iz našeg komšiluka već godinama uvjerljivo vodi kad je riječ o brzini veze, a to je Rumunija.

Hronika

Akcija ”Prolom”: Trgovinom droge ”zaradili” 2,7 miliona evra

Prema najnovijim podacima, prosječna brzina interneta u Rumunija iznosi čak 232 Mbps, čime se ta zemlja smjestila na sam vrh evropske liste. Slijede Francuska s 214 Mbps i Španija s 201 Mbps.

BiH na začelju, Hrvatska među gorima

Hrvatski portal "Dnevno" prenosi prikaz ove mape uz tvrdnju "Srbi su nas dotukli jednim potezom", aludirajući na to da Srbija ima bolji internet nego oni.

"Na začelju su Grčka (39 Mbps), Crna Gora (44 Mbps) i Bosna i Hercegovina (47 Mbps). Srbija s prosjekom od 86 Mbps ostaje ispod evropskog prosjeka, jer većina država već prelazi granicu od 100 Mbps. Hrvatska je sa 68 Mbps jedna od gorih u regiji", piše pomenuti portal.

Srbija

Preminuo najhrabriji čovjek u Srbiji: Odrekao se transplantacije jetre da bi ovaj organ primio mlađi muškarac

Dok su mnoge zemlje godinama ulagale u postepenu modernizaciju bakarnih mreža, Rumunija je vrlo rano uložila u optičku infrastrukturu. Još početkom 2000-ih niz manjih privatnih kompanija masovno je gradio FTTH (fiber-to-the-home) mreže kako bi zadovoljio rastuću potražnju, prenosi "Nova.rs".

Brza digitalizacija

Za razliku od regije, gdje dominiraju dva ili tri velika telekoma, u Rumuniji je djelovalo na stotine manjih pružalaca usluga. Ta konkurencija je prisilila operatere na niže cijene i veće brzine, što je rezultiralo brzom digitalizacijom zemlje.

Hronika

Vozač zaspao za volanom, jedna osoba poginula

Veliki broj Rumuna živi u gusto naseljenim blokovima i višespratnicama, što je operaterima omogućilo jeftinije i brže uvođenje optičkih kablova – jedan priključak mogao je biti za cijelu zgradu. Rumunske vlasti nisu strogo regulisale telekom tržište u prvim godinama, što je manjim igračima omogućilo slobodno postavljanje mreža i kablova. Iako je to u početku stvaralo svojevrsni “divlji zapad”, korisnici su profitirali jer su dobili brze i pristupačne pakete.

Male firme nisu imale potrebu održavati zastarjelu infrastrukturu. Odmah su ulagale u gigabajtne i optičke standarde, što je omogućilo da Rumunija daleko prestigne susjedne zemlje koje su ostale na ADSL-u i kablovskom internetu.

Mađarska i Bugarska imaju solidne rezultate, ali manje operatera znači i slabiju konkurenciju. Hrvatska i BiH kasnile su s razvojem optike, dok manja tržišta poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije bilježe sporija ulaganja.

Rumunija je, čini se, na vrijeme prepoznala da je optika najisplativija dugoročna investicija – i sada ubire plodove tog strateškog poteza.