Izvor:
Telegraf
05.03.2026
15:43
Komentari:
0
Peraja orki otkrivena na obalama sjevernog Pacifika prekrivena su zastrašujućim dokazima.
Tragovi karakterističnih zuba na njima pokazuju da su kitovi ubice povremeno kanibali, piše Live Science. Naučnici kažu da bi to moglo da objasni zašto neke orke žive u velikim porodičnim grupama.
Postoji nekoliko tipova orki (Orcinus orca), koji se ponekad smatraju zasebnim podvrstama. U sjevernom Tihom okeanu, dva od ovih tipova naseljavaju otprilike ista područja: rezidentne orke (Orkinus orka ater) žive u velikim porodičnim grupama i hrane se ribom, dok Bigsove orke (Orkinus orka rektipinnus), žive u manjim grupama i love druge sisare, poput kitova, delfina i foka.
Generalno se smatralo da se ova dva tipa izbegavaju. Međutim, Olga Filatova, istraživačica kitova sa Univerziteta Južne Danske, i njene kolege otkrili su dokaze koji pokazuju da to nije uvijek slučaj, a nalaze su objavili u žurnalu Marine Mamal Sajans.

Zanimljivosti
Kitovi ubice nude hranu ljudima, ali zašto? Naučnik snimio misteriozno i neobjašnjivo ponašanje u moru
Koautor studije Sergej Fomin, istraživač Pacifičkog instituta za geografiju u Rusiji, u avgustu 2022. pronašao je peraje orke na plaži na Beringovom ostrvu u istočnoj Rusiji. Peraje je bilo krvavo i prekriveno tragovima zuba.
Nije neuobičajeno pronaći peraja sa takvim tragovima zuba. Ali ranije su takva peraja pripadala sjevernim crnim kitovima (Berardius bairdii) i oštrokljuni kit (Balaenoptera akutorostrata) koje su napale i pojele Bigsove orke.
- Odmah je pomislio: „Ovo izgleda poznato“ i pretpostavio je da su ovo uradile orke koje se hrane sisarima - rekla je Filatova za Live Sajens
Ali to što je u pitanju bilo peraje orke, bilo je iznenađenje. Dvije godine kasnije, u julu 2024, pronašao je drugo leđno peraje orke. Ovo je bilo nešto veće, od mladog mužjaka, ali je imalo iste tragove zuba kita ubice.
- U tom trenutku sam počela da mislim da je ovo obrazac - rekla je Filatova.
Peraja su žilava i nisu dobra za jelo, a sprečavaju predatora da pojede mišić i salo ispod njih, pa ih kitovi ubice odbacuju, dodala je ona.
Genetski testovi su otkrili da peraja potiču od južnih rezidentnih orki, koje borave u vodama blizu Vašingtona i Britanske Kolumbije i poznate su po tome što „nose“ losose na glavama i jedne drugima pružaju „masaže“ morskom travom.
Filatova i njene kolege misle da su južne rezidentne orke vjerovatno napale i pojele Bigsove orke.

Zanimljivosti
Ovo se ne viđa svaki dan: Borba predatora na život i smrt!
- Barem sada znamo da se kanibalizam dešava, ali mislim da nije previše čest - rekla je Filatova.
Istraživači sugerišu da je takvo povremeno predatorstvo od strane Bigsovih orki koje jedu sisare razlog zašto rezidentne orke formiraju velike, čvrsto povezane porodične grupe. Životinje koje se okupljaju u velikim grupama ili stadima to često čine kako bi se zaštitile od predatora.
Opšte je mišljenje da orke nemaju prirodne predatore, ali je poznato da su agresivne jedne prema drugima. Na primer, 2016. godine zabilježeno je kako Bigsove orke jure i ubijaju mladunče, potencijalno kako bi primorale majku da postane seksualno receptivna. Međutim, mladunče nisu pojele.
Udruživanje radi odbrane takođe može pomoći da se objasne zapažanja velikih grupa rezidentnih kitova ubica koji tjeraju manje grupe Bigsovih kitova ubica, rekla je Filatova. Napomenula je da je u sopstvenom radu videla dokaze da Bigsove orke izbjegavaju grupe rezidentnih orki i vraćaju se na neko područje tek nakon što se rezidenti odsele.
- Dakle, izgleda da ova odbrambena strategija zaista funkcioniše - rekla je ona.
Ipak, nisu svi ubeđeni.
- Mislim da su zapažanja tragova zuba na leševima kitova koji se hrane ribom zanimljiva i da je ideja vredna daljeg istraživanja, ali još nema dovoljno dokaza da se izgradi čvrsta teorija o socijalnoj evoluciji orki koje se hrane ribom - rekao je za Live Sajens Luk Rendel, biolog sa Univerziteta Sent Endruz u Škotskoj, koji nije bio uključen u studiju.
Rendel je rekao da bi potencijalne koristi od zajedničkog traženja hrane i prenošenja znanja o specifičnom staništu i plenu takođe mogli biti važni pokretači za stvaranje velikih grupa vezanih za određene lokacije.

Nauka i tehnologija
6 h
0
Nauka i tehnologija
6 h
0
Nauka i tehnologija
1 d
0
Nauka i tehnologija
1 d
0Najnovije
Najčitanije
17
16
17
06
16
58
16
56
16
50
Trenutno na programu