Hakeri penzioneru život pretvorili u pakao: Zaglavio u dugovima i bez primanja

Za većinu vozača kazna za parking ili prekoračenje brzine je neprijatnost koja se plati i zaboravi. Međutim, za jednog penzionera iz Normandije to je postala višegodišnja noćna mora.

Kristijan Deri iz mjesta Etainhus, blizu Le Havrea, doživio je hakovanje imejla još 2019. godine. Hakeri su u njegovim starim poslovnim porukama pronašli kopiju lične karte koju je ranije slao kao prilog.

Sa tim dokumentom prevaranti su počeli sistematski da koriste njegov identitet – čas kao vlasnika vozila, čas kao poreskog dužnika.

Osnovali firmu na njegovo ime i registrovali 3.000 vozila

Najveći udar dogodio se u novembru 2024. godine. Pod njegovim imenom osnovana je lažna firma „CJM-Automobile“, preko koje je za samo nekoliko dana registrovano čak 3.000 vozila.

Svaki put kada bi neko od tih vozača prošao radar ili pogrešno parkirao, kazna je stizala na Derijevu adresu. Dnevno je primao između 25 i 40 kazni.

Ukupan dug ubrzo je dostigao 180.000 evra.

Zamrznuta penzija i blokiran novac

Francuske poreske vlasti pokrenule su prinudnu naplatu. Derrey tvrdi da mu je u Saint-Etineu blokirano 2.950 evra, dok mu je u Marseilu zamrznut dio penzije.

Novac mu se, kako kaže, skida sa računa bez prethodne najave, bez sudskog izvršitelja i bez preporučene pošte.

Svakoj instituciji mora iznova da objašnjava situaciju i dokazuje da nije kriv.

Zdravlje

Banane čuvaju srce i regulišu pritisak: Evo kako utiču na depresiju

Lokalna žandarmerija u Saint-Romain-de-Kolboscu privremeno je počela da preusmjerava kazne pravim počiniocima, ali to nije trajno rješenje.

Penzioner je podnio krivičnu prijavu i nastavlja borbu – i zbog svoje djece, jer ne želi da im ostavi dugove.

Slične prevare i u Njemačkoj

Ovakav model prevare poznat je i u Njemačkoj: ukradeni identitet, lažna firma i masovna registracija vozila.

Prema istraživanju JouGov-a, svaki deseti korisnik interneta u Njemačkoj bio je žrtva krađe identiteta. Stručnjaci vjeruju da je stvarni broj još veći, jer mnogi saznaju da su žrtve tek kada počnu da stižu opomene, zahtjevi za naplatu ili kazne koje nikada nisu napravili.

U Njemačkoj krađa identiteta nije posebno definisana kao zasebno krivično djelo, već se procesuira kroz djela poput falsifikovanja dokumenata ili prevare, za šta je zaprijećena kazna zatvora do deset godina.

Stručnjaci upozoravaju

Savjetuju da se kopije ličnih dokumenata nikada ne šalju nezaštićenom elektronskom poštom, da se redovno proveravaju bankovni izvodi i kreditni podaci, kao i da se u slučaju sumnje odmah podnese krivična prijava.

Jer, kako pokazuje ovaj slučaj, kada krađa identiteta jednom uzme maha, žrtvama je izuzetno teško da zaustave lavinu dugova i birokratskih problema, prenosi Feniks.