Bogatstvo koje svi bacamo: U otpadu se kriju metali vrijedni milijarde dolara

Umjesto novih ogromnih rudnika i otvorenih kopova, istraživači traže načine da vrijedne metale dobiju iz ugljenog pepela, industrijskih ostataka, pa čak i pomoću gljiva.

Gljive mogu apsorbovati rijetke metale

Više istraživačkih timova ispituje metode kojima bi se rijetki zemni metali mogli dobiti bez klasičnog rudarenja.

Na Univerzitetu u Beču naučnici istražuju kako određene gljive mogu apsorbovati elemente iz grupe rijetkih zemnih metala. U laboratoriji one rastu na posebnom supstratu pomiješanom sa tim metalima.

"Možda bismo, zapravo, mogli da povratimo resurse", kaže Aleksander Bizmark, koordinator istraživačkog tima.

Proces je nazvan "mycomining", odnosno biološko rudarenje. Ideja je da gljive apsorbuju metale, nakon čega se njihova biomasa sakuplja i obrađuje kako bi se izdvojili željeni elementi.

Metoda je još u eksperimentalnoj fazi, ali bi u budućnosti mogla da se koristi i za čišćenje kontaminiranih industrijskih lokacija.

Ugljeni pepeo mogao bi biti vrijedan resurs

Jedan od potencijalnih izvora rijetkih zemnih metala je ugljeni pepeo koji ostaje nakon sagorijevanja uglja.

Bridget Skanlon, istraživač sa Univerziteta Teksas u Ostinu, navodi da se samo u gomilama ugljenog pepela u SAD nalazi potencijalno oko 8,4 milijarde dolara vrijednih rijetkih zemnih metala.

Riječ je o procijenjenoj vrijednosti metala koji se nalaze u pepelu, a ne o novcu koji je već moguće dobiti njihovim vađenjem.

Sagorijevanjem uglja ovi elementi ostaju koncentrisani u pepelu. Zbog toga se materijal koji je do sada uglavnom posmatran kao otpad sve više istražuje kao mogući izvor strateških sirovina.

Nova metoda zagrijava otpad za nekoliko sekundi

Istraživači razvijaju i tehnologije kojima se vrijedni elementi mogu izdvojiti iz različitih vrsta otpada.

Na Univerzitetu Rajs profesor Džejms Tur razvio je metodu poznatu kao "flash joule heating". Materijali se pomoću električne energije izuzetno brzo zagrijavaju na veoma visoke temperature.

Tehnologija je primjenjivana na različite otpadne materijale, uključujući ugljeni pepeo i industrijske ostatke. Cilj je da se vrijedni elementi odvoje uz manju potrošnju energije nego kod tradicionalnih postupaka.

Slične metode mogle bi se koristiti i za obradu starih magneta i drugih materijala koji sadrže rijetke zemne metale.

Zašto su rijetki zemni metali toliko važni

Rijetki zemni metali obuhvataju 17 metalnih elemenata, među kojima su disprozijum, itrijum i skandijum.

Važni su za proizvodnju baterija, snažnih magneta, vjetroturbina, elektronskih uređaja i drugih savremenih tehnologija.

Kina trenutno ima dominantnu poziciju na globalnom tržištu, sa oko 70 odsto svjetske ekstrakcije i 90 odsto prerade ovih materijala.

Zbog toga raste interesovanje drugih država za pronalaženje novih izvora i tehnologija koje bi smanjile zavisnost od klasičnog rudarenja i ograničenog broja dobavljača.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je namjeru da formira stratešku rezervu rijetkih zemnih metala, a javno je govorio i o pristupu nalazištima u Ukrajini i na Grenlandu.

Tradicionalno rudarenje ovih metala skupo je i može ostaviti ozbiljne posljedice po životnu sredinu. Ako nove metode postanu ekonomski isplative, otpad bi mogao postati dodatni izvor vrijednih sirovina, dok bi se istovremeno smanjila količina materijala koji završava na odlagalištima, prenosi Libertatea.

(Nezavisne novine)