Large banner

Mnogi osjećaju zdravstvene tegobe zbog promjene vremena: Doktor objasnio šta raditi ukoliko vam pozli

Autor:

ATV
28.05.2026 22:17

Komentari:

0
врућина висока температура
Foto: Pexel/Andrea Piacquadio

Nagle promjene vremenskih prilika koje trenutno imamo u Srbiji najviše pogađaju hronične i kardiovaskularne bolesnike, meteoropate, ali i osobe sa sezonskim alergijama, rekla je doktor Biserka Obradović.

Kako pojašnjava, vremenski i klimatski faktori koji nas sada najviše muče su visoka temperatura, velika vlažnost vazduha, nagle promjene vremena i padavine.

„Nagle promjene vremena, nagle promjene temperature ne prijaju hroničarima, zato što krvni pritisak zavisi od krvnih sudova. Kod nekih raste zbog tih naglih promjena, kod nekih pada. Zašto pada? Zato što organizam mora da sačuva temperaturu svog tijela od 36 stepeni. I kako on to radi, a napolju je više od 30 stepeni? Tako što širi krvne sudove, znojimo se, a na taj način krvni pritisak pada“, objašnjava doktorka za Telegraf

Kako ističe, oni koji imaju nizak pritisak treba da piju što više tečnosti i da jedu dosta slano, jer so i tečnost povećavaju krvni pritisak.

„I, naravno, adekvatno oblačenje. Jer ujutru bude hladnije, ljudi se obuku, poslije ih mrzi da skinu višak odjeće i šta nastaje – dolazi do pregrijavanja, može doći do toplotnog udara, a vrlo često dolazi i do kolapsa. Kad je riječ o kolapsu, osoba treba da legne sa podignutim nogama, da krv iz ekstremiteta dođe do mozga, jer mozak je najosjetljiviji ljudski organ na nedostatak kiseonika. I da nakon toga, kad dođe svijesti, dobije nešto slano – slanu vodu. Svi tada jure za nekim slatkišima, međutim, ne slatkiš, već samo slano“, ističe ona.

Promjene vremena ne prijaju ni plućnim bolesnicima jer ima dosta vlage u vazduhu, pa dolazi do češćih gušenja i napada kod astmatičara i opstruktivnih bolesnika.

„Sem toga, rekli smo da imamo promjene atmosferskog pritiska. Kada se mijenja iz toplog u hladno, atmosferski pritisak napolju je niži, pa dolazi do pritiska svih tečnosti u organizmu na kožu i potkožno tkivo. Dolazi do bola u oboljelim dijelovima tijela, u sinusima, zglobovima. Takođe se javljaju senzacije na ožiljcima od starih operacija, jer ožiljak je vezivno tkivo koje ne može da se širi, dok se koža širi pod pritiskom tečnosti“, priča dr Obradović.

Dolazi i do glavobolje, vrtoglavice, a posebno kod, kako dodaje doktorka, meteoropata.

„To je onih 30 odsto ljudi koji te promjene mnogo teže proživljavaju jer se kod njih hormon stresa luči u većim količinama. Endorfin, hormon koji utiče na prag bola, slabije se luči, pa bol koji prethodnog dana nismo registrovali sada doživljavamo intenzivnije“, govori doktorka.

Pored vremenskih promjena, tu je i, podsjeća doktorka, proljećni umor koji može da dovede do tegoba kod ljudi usljed nedostatka vitamina D, ali i sezonske alergije.

„Maj je jedan od najintenzivnijih mjeseci za sezonske alergije. Glavni krivci su polen trava, posebno livadske trave, korovi i preostali polen drveća. Oni izazivaju alergijski rinitis i konjunktivitis. Još uvijek ima i ‘maca’ u vazduhu, pa su prisutne jake alergijske reakcije. Međutim, prisutna je i velika grupa adenovirusa, više od 60 vrsta. Često kažemo ‘prehladio sam se’, ali nismo se prehladili jer smo izašli mokre kose, već je to samo dalo vjetar u leđa virusima koji pogađaju respiratorne puteve ili izazivaju stomačne tegobe – dijareju, mučninu i povraćanje. Gornji respiratorni putevi donose temperaturu, kijavicu i malaksalost. Sada se miješaju alergije, virusna i bakterijska oboljenja, pa moramo raščlaniti šta je primarno. Tu su i ‘repovi’ gripa i kovida, kojih ima u blagim simptomima“, objašnjava doktorka.

Najviše ipak pate, hronični bolesnici i meteoropate, a posebno starija populacija.

„Naravno, jer su oni u najvećem procentu hronični bolesnici. Ali oni nas više slušaju nego mladi. Mladi vole energetska pića i kafu. Kada treba da unosimo tečnost, treba da smanjimo kafu, jer jedna šoljica kafe izbaci sedam šoljica tečnosti iz organizma. Nikotin uništava vitamin C, pa pušači moraju unijeti šest puta više vitamina C nego nepušači. Jednostavno, moramo voditi računa šta jedemo, kada se bavimo fizičkom aktivnošću, koja je neophodna za imunitet, i da ne unosimo toksine. Treba da pomognemo organizmu da prebrodi ove promjene. I što je vrlo bitno – pozitivna energija. Mi biramo stres, a stres bira bolest“, zaključila je dr Biserka Obradović.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli:

Large banner