
Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Vestov sindrom predstavlja rijetku i izrazito tešku epileptičnu encefalopatiju koja u ranom djetinjstvu temeljno razorava mozak i ostavlja katastrofalne posljedice na kompletan psihomotorni i kognitivni razvoj.
Ovaj sindrom, koji je sredinom 19. vijeka prvi opisao engleski ljekar Vilijam Džejms Vest, prepoznaje se po specifičnoj trijadi: infantilnim spazmima, zastoju u razvoju i drastičnim promjenama na EEG-u poznatim kao hipsaritmija, prenosi TinkTank.rs.
Iako je Vestov sindrom isključivo bolest najranijeg uzrasta koja se razvija tokom prve godine života, odrasli mogu živjeti sa posljedicama ove dijagnoze.

Banja Luka
Stiže praćka: Otvara se Mega luna park u Banjaluci
U najvećem broju slučajeva, kako pacijent stari, Vestov sindrom prirodno "mutira" i prelazi u još teže oblike epilepsije u odraslom dobu, poput Lenoks-Gastoovog sindroma (Lennox-Gastaut). Odrasle osobe koje su u djetinjstvu imale Vestov sindrom gotovo ujedno pate od trajnih i teških mentalnih invaliditeta, farmorezistentne epilepsije i potpune zavisnosti od tuđe njege tokom čitavog života.
Dijagnoza se ne može otkriti u trudnoći niti odmah po rođenju, jer se bebe rađaju naizgled potpuno zdrave. Simptomi počinju tiho i podmuklo između trećeg i dvanaestog mjeseca života, a roditelji ih u početku često zamjenjuju za obične stomačne grčeve (kolike) ili prepadnutost:
Iznenadni, kratkotrajni grčevi gde beba naglo savija glavu unapred, skuplja ili širi ruke i privlači koljena grudima.
Grčevi traju svega sekundu ili dvije, ali se ponavljaju u serijama od po 20 do čak 100 puta zaredom, najčešće u momentima kada se beba budi ili uspavljuje.
Beba odjednom prestaje da se smiješi, gubi kontakt očima sa roditeljima i zaboravlja već naučene pokrete poput držanja glave, prevrtanja ili hvatanja igračaka
Ako se ovi simptomi zanemare i terapija hormonima (ACTH) i specifičnim antiepilepticima ne započne u prvim danima pojave, oštećenja mozga postaju trajna i nepovratna.
Ova surova dijagnoza ostala je upisana u istoriji globalnog medicinskog prava kroz nezapamćen slučaj u Holandiji, gdje je dvogodišnje dijete, koje je patilo od Vestovog sindroma, oštećenja mozga i nekontrolisane epilepsije, podvrgnuto zakonitoj eutanaziji.

Svijet
Prvi slučaj u istoriji: Eutanazirano dijete od dvije godine
To je bio prvi zvanični slučaj u ovoj zemlji da je prekid života izvršen nad pacijentom mlađim od 12 godina koji nije bio novorođenče.
Izvještaj nadležnog komiteta potvrdio je da je ljekar postupio uz dužnu pažnju nakon što je utvrđeno da je patnja djeteta bila konstantna i nepodnošljiva, bez ikakvih izgleda za poboljšanje stanja, čime su ispunjeni najstroži zakonski uslovi o ovom kontroverznom medicinskom postupku.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Zdravlje
3 h
0
Zdravlje
21 h
0
Zdravlje
1 d
0
Zdravlje
1 d
1Najnovije
Najčitanije
11
03
10
52
10
51
10
48
10
45
Trenutno na programu