Šta nikako ne raditi kada pronađete krpelja na koži: Kada ujed postaje opasan?

Ovi sitni paraziti najaktivniji su tokom proljeća i ljeta, a najčešće se nalaze u visokoj travi, žbunju i šumskim predjelima. Ujed krpelja u većini slučajeva prođe bez posljedica, ali pojedini krpelji mogu prenijeti ozbiljne zarazne bolesti, poput Lajmske bolesti.

Lajmska bolest je zarazna bolest koju najčešće prenose zaraženi krpelji. Uzrokuje je bakterija Borrelia burgdorferi, a do zaraze dolazi nakon ujeda krpelja koji je nosilac bakterije.

Najčešći rani simptom je karakteristično crvenilo na koži koje se postepeno širi oko mjesta ujeda, često u obliku kruga ili „mete“. Pored toga mogu se javiti: povišena temperatura, umor, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, malaksalost.

Ukoliko se ne liječi na vrijeme, lajmska bolest može zahvatiti: nervni sistem, srce i zglobove.

Ljudi često pri ujedu krpelja pribjegavaju alternativnim metodama uklanjanja te za ovaj "zahvat" koriste stvari iz kućne radinosti, a da li je to ispravno ili donosi posljedice, objasnila nam je specijalista epidemiologije dr Dijana Simić.

Mitovi o vađenju krpelja poput ulja, alkohola i drugih alternativnih načina. Da li mogu biti opasni?

"Alternativni načini vađenja krpelja poput ulja, alkohola, benzina, laka za nokte i sl. su beskorisni i potencijalno opasni. Kada se krpelj maže uljem, alkoholom ili sličnim supstancama može ispustiti više pljuvačke u kožu i time povećati rizik od infekcije", rekla je dr Simić.

Kada se javiti ljekaru?

"Ukoliko se nakon boravka u prirodi primjeti crvenilo na koži koje se širi potrebno se obratiti ljekaru", savjetuje dr Simić.

Šta je sa glavom krpelja, koja ostane na koži?

"Ako dio krpelja ostane u koži, u većini slučajeva ne dešava se ništa dramatično. Tijelo to obično prepozna kao strano tijelo i vremenom ga izbaci napolje kroz blagu lokalnu upalnu reakciju. To može da izgleda kao mala crvena tačkica, ponekad sa blagim otokom ili svrabom nekoliko dana. Najveći rizik od Lajmske bolesti dolazi od samog ugriza i vremena koliko je krpelj bio zakačen, a ne od tog preostalog dijela", rekla je dr Simić.

Da li krpelj može prenijeti Lajmsku bolest?

"Da, krpelj može prenijeti Lajmsku bolest. Prenos se dešava kada je krpelj zaražen bakterijom Borrelia burgdorferi i ostane pričvršćen za kožu dovoljno dugo, odnosno više sati. Što duže ostane, veći je rizik prenosa", navodi ona.

Da li svaka osoba, kojoj se zakači krpelj treba uzimati terapiju, odnosno antibiotik?

"Većina ljudi kojima se krpelj zakači ne treba uzimati antibiotik. U većini slučajeva preporuka je pravilno ukloniti krpelja, očistiti mjesto ugriza, te pratiti kožu i opšte stanje. Važno je javiti se ljekaru ako se pojavi šireće crvenilo, povišena temperature, umor, bolovi u mišićima i zglobovima ili bilo kakavi neuobičajeni simptomi nakon ugriza. O upotrebi antibiotika odlučuje ljekar nakon pregleda", kazala je Simićeva.

Da li je Banjaluka endemsko područje?

"Banjaluka i širi region se smatra područjem gd‌je su krpelji česti, posebno tokom toplijeg dijela godine. Nije svaki krpelj zaražen bakterijom koja uzrokuje Lajmsku bolest. Rizik je veći u visokoj travi i grmlju, šumskim područjima, neuređenim parkovima i livadama u proljeće i ljeto", kazala je dr Simić.

Koliki rizik predstavljaju kućni ljubimci za prenos krpelja?

"Kućni ljubimci (posebno psi i mačke) mogu unijeti krpelje u dom, ali uz dobru zaštitu i rutinski pregled, rizik za ljude je nizak. Kućni ljubimci pokupe krpelja u prirodi, krpelj ostane na dlaci ili se kasnije otpusti u kući, te čovjek dođe u kontakt sa krpeljima (tepih, sofa, krevet, rukovanje životinjom? Rizik se smanjuje tako što se ljubimac zaštiti ogrlicama protiv krpelja i sl., pregledom životinje nakon šetnje, održavanjem dvorišta, brzim uklanjanjem krpelja ako se nađe, redovnim usisavanjem i pranjem ležajeva ljubimaca i uopšte prostorija u kojima se boravi", navodi ona.

Koja naselja i izletišta u Banjaluci su najkritičnija za prenos krpelja?

"U Banjaluci najveći rizik od krpelja obično nije vezan za strogi centar grada, nego za šumske, travnate i riječne zone gd‌je ima dosta vlage i životinja. Najveći period aktivnosti krpelja je od aprila do juna te u septembru i oktobru", rekla je dr Simić.

Kako se zaštiti?

"Da bi smanjili rizik od ugriza krpleja potrebno je: nositi dugu od‌jeću kada boravimo u travi, šumi i sl., nogavice uvući u čarape, koristiti repelente. Nakon boravka u prirodi istuširati se te pregledati cijelo tijelo a posebno područja iza koljena, prepone, pazuhe, vrat i iza ušiju, tjeme glave kod d‌jece", zaključuje dr Simić.