Doktorica objasnila da li postoji opasnost od širenja hantavirusa na opštu populaciju

Dr Maris je izjavila da opasnost od pandemije hantavirusa ne postoji i zbog toga što su "rezervoari" ove infekcije specifična vrsta dugorepog miša koja živi u Južnoj Americi, a koja ne postoji u Evropi, zbog čega nije moguće širenje te infekcije s jedne životinje na drugu.

Banja Luka

Održan okrugli sto "Od krajišta do Krajine"

"Ako posmatramo sve putnike koji su boravili na brodu gdje su mogli da dođu u kontakt sa ovim virusom, oni su svi stavljeni pod zdravstveni nadzor, prati se njihovo stanje tako da ne postoji mogućnost širenja ovog virusa na opštu populaciju", poručila je doktorka.

Maris je rekla da je registrovano 11 slučajeva obolijevanja među putnicima koji su bili na kruzeru, od toga devet potvrđenih i dva vjerovatna slučaja, i dodala da se sada prati zdravstveno stanje putnika u trajanju od 42 do 45 dana, koji su stavljeni ili u karantin ili u samoizolaciju.

Na pitanje kako se prenosi ovaj virus i koliko dugo kontakt sa zaraženom osobom treba da traje da bi se infekcija prenijela na nekog drugog, Maris je objasnila da se hantivirusi prenose kontaktom sa ekskretima mišolikih glodara, odnosno urinom, izmetom ili pljuvačkom, kao i udisanjem tih aerosola čestica koje sadrže dijelove virusa iz ovih esktrakata zaraženih glodara.

Savjeti

Ovo sredstvo najbolje skida kamenac iz bojlera: Nije soda bikarbona

Napomenula je da u rijetkim slučajevima može put prenosa da bude hrana koja je svježe kontaminirana izlučevinama zaraženih glodara, i istakla da je samo u slučaju andskog soja hantavirusa dokazano prenošenje sa čovjeka na čovjeka.

"Potreban je duži i bliži kontakt, ali koliko dugačak i blizak to je individualno. Imamo primjer u Argentini iz 2018. godine kada je oboljelo 34 osobe sa 11 smrtnih ishoda, gdje je inicijalni slučaj koji je imao simptome boravio na jednom rođendanu gdje je bilo prisutno oko 100 zvanica. On se zadržao oko 90 minuta a uspio je da prenese infekciju na druge. U principu potrebno je znatno duži kontakt i izlaganje infekciji", navela je ona.

Maris je dodala da je prvi slučaj na kruzeru bio čovjek koji se zarazio u Argentini, a kasnije i njegova supruga i porodični prijatelji, što znači da je neophodan bliži i duži kontakt sa zaraženom osobom da bi se virus prenio na nekog drugog.

BiH

Ženeva: U toku rasprava o Trgovskoj gori

Odgovarajući na pitanje kako se liječi infekcija hantavirusom s obzirom na to da ne postoji specifičan lijek ili vakcina, Maris je rekla da se radi suportivna terapija, odnosno prate se klinički simptomi, eventualne komplikacije koje mogu da se jave.

"U slučaju andskog soja koji izaziva hantavirus prvenstveno su zahvaćena pluća i srce, pa se onda prate komplikacije na ovim organima. Kada je u pitanju druga bolest koju izazivaju hepahantan vriusi koja je prisutna na Balkanu i u Evropi, tu virus napada bubrege i krvne sudove", objasnila je ona.

(Telegraf.rs)