Sve više mladih ljudi ima poteškoće sa pamćenjem i koncentracijom

Stručnjaci upozoravaju da ovaj rastući trend može ukazivati na dublje društvene i zdravstvene probleme, a najviše je izražen kod osoba koje već žive u uslovima ekonomske ili obrazovne nestabilnosti.

Podaci prikupljeni iz više od 4,5 miliona godišnjih anketa koje su bile sprovedene između 2013. i 2023. godine pokazuju da se procenat odraslih koji sami prijavljuju kognitivne teškoće povećao sa 5,3 odsto na 7,4 odsto.

Najizraženiji rast zabilježen je kod mlađih od 40 godina, gdje se stopa skoro udvostručila (sa 5,1 na 9,7 odsto), dok je kod starijih od 70 godina primjećen blagi pad (sa 7,3 na 6,6 odsto). Ovi rezultati ukazuju da problemi s pamćenjem i fokusom nisu više izolovani kod starije populacije, već sve više pogađaju mlađe generacije.

Zdravlje

Zašto imamo lošu koncentraciju ujutru i kako to promijeniti

Stručnjaci ističu nekoliko mogućih faktora koji mogu objasniti zašto se problemi sa pamćenjem i koncentracijom sve više pojavljuju kod mladih odraslih. Stres i nestabilnost, bilo da je riječ o poslovnim, finansijskim ili ličnim okolnostima, utiču na sposobnost mozga da se fokusira i obrađuje informacije. Sve veća upotreba digitalnih uređaja, društvenih mreža i informacionih tehnologija mijenja način na koji mladi ljudi pamte i uče, što često smanjuje dubinu koncentracije i sposobnosti za dugoročno pamćenje. Takođe, nedostatak sna i neaktivni stilovi života, uključujući sedentarni rad i neregularne navike ishrane, doprinose opštem opadanju kognitivnih funkcija.

Društvo

Upozorenje zbog jakog vjetra: U vazduhu visoka koncentracija pijeska

Najviše teškoća prijavljuju odrasli sa nižim prihodima, a sličan obrazac vidi se i u obrazovanju: Među odraslima bez srednjoškolske diplome stopa kognitivnih teškoća porasla je sa 11 na 14 odsto, dok je kod onih koji su diplomirali fakultete porast bio minimalan (sa 2 odsto na 3,6 odsto).

Iako studija ne mjeri direktno kliničke kognitivne poremećaje, trend samoprijavljenih poteškoća kod mladih odraslih ukazuje na potencijalno novo pitanje javnog zdravlja. Istraživači ističu da je potrebno dublje razumijevanje društvenih i ekonomskih faktora koji utiču na ovu pojavu, jer rastući broj kognitivnih poteškoća može imati dugoročne posljedice po zdravlje, produktivnost radne snage i zdravstveni sistem.

Analiza je sastavljena u odnosu na na samoprijavljene podatke prikupljene telefonom, što znači da postoji mogućnost da ispitanici nisu uvijek tačno naveli sve detalje, a široke definicije kognitivnog invaliditeta obuhvataju različita iskustva, ne samo specifične kliničke dijagnoze. Bez obzira na to, trend je jasan: Mlade generacije sve češće osjećaju da im pamćenje i sposobnost donošenja odluka slabe, a to je signal koji društvo ne smije ignorisati, prenosi "Sajens dejli".