TI BiH traži nadzor nad milionskim tenderom u Banja Luci: Sumnjive reference i model nabavke

Ugovor vrijedan 35 miliona KM dobila je grupa ponuđača koju čine "Končar" d.o.o Zagreb (vodeći član grupe ponuđača), "Somborelektro" d.o.o. Sombor, "Aviator Group" d.o.o. Beograd i "Dema & S" d.o.o. Mostar, a prema tenderskoj dokumentaciji.

Detalj koji ovu nabavku čini spornom je što idejni projekat i studija ekonomske opravdanosti procjenjuju vrijednost radova na oko 13 miliona KM sa rokom realizacije od 6 mjeseci. I pored toga, Grad Banja Luka je u javnom pozivu predvidio je otplatu u 180 mjesečnih rata (15 godina) u iznosu većem od 35 miliona KM.

Međutim, pitanje stvarne prirode ugovora i zakonitosti postupka je dodatno izraženo time da je od ponuđača tražen dokaz tehničke sposobnosti odnosno potvrda o realizaciji više ugovora slične vrste kao što su postavljanje LED svjetiljki, posjedovanje odgovarajućih licenci, kvalifikovanog osoblja i potrebne opreme.

U sklopu ponude grupe ponuđača koja je dobila ugovor, "Aviator Group" je priložio reference koje je izdao "Elgra Vision" d.o.o. Beograd, i to za tri posla u Majdanpeku, Nišu i Čačku. Međutim, uvidom u javno dostupne podatke na portalu javnih nabavki Srbije, TI BiH je utvrdio da "Elgra Vison" nije mogao izdati te potvrde jer je u tim poslovima bio podizvođač ili član grupe ponuđača kojima, po ugovoru, nije dozvoljeno podugovaranje.

U sva tri slučaja, ova firma nije bila nosilac ugovora – što znači da navedene poslove nije izvodila samostalno, te stoga nije mogla dostaviti potvrde o realizaciji ugovora slične vrste koje su tražene u tenderu za izgradnju javne rasvjete u Banja Luci.

Osim ovoga, TI BiH ukazuje i na to da je cijeli postupak, vrijedan preko 35 miliona KM, trebalo voditi kao projekat javno-privatnog partnerstva, a ne kao klasičnu javnu nabavku radova.

ESCO model, po kom se odvija ova nabavka, predviđa da privatna kompanija finansira i održava mjere energetske efikasnosti i jasno je definisan Zakonom o energetskoj efikasnosti Republike Srpske kao oblik javno-privatnog partnerstva. Ovakav oblik saradnje predviđa kompleksniju proceduru i uključivanje više nadležnih tijela kao što su mišljenja Ministarstva finansija Republike Srpske, nadležnog resornog ministarstva i Skupštine Grada.

Sklapajući ovaj posao kroz postupak javne nabavke, a ne kao JPP, gradska uprava Grada Banja Luka je zadržala potpunu kontrolu nad postupkom definisanja uslova tendera, procesom izbora najpovoljnijeg ponuđača te ocjene realizacije ovog posla.

Zbog svega ovoga TI BiH je od Agencije za javne nabavke BiH tražio da sprovede monitoring postupka i provjeri da li su prekršene odredbe Zakona o javnim nabavkama BiH, a od nadležnih ministarstva ocjenu da li se u ovom slučaju zapravo radi o projektu javno-privatnog partnerstva koji je izuzet iz sistema javnih nabavki, piše portal Transparentno.ba.