CIK diže cijenu i mijenja tendersku dokumentaciju za nabavku izbornih tehnologija

CIK je Plan donio 18. septembra 2025, a posljednja izmjena već je druga po redu. CIK je prethodno, odlukom od 9. oktobra izbacio papir za glasačke listiće i obrasce iz predmeta nabavke, a posljednja izmjena donijela je povećanje od 9 miliona za tender koji su raspisali 14. novembra i u čije obrazloženje su dodali štampanje listića za izbore 2026, te nabavku papira, štampu, transport i skladištenje listića za lokalne izbore 2028. godine.

Još dva i po miliona biće potrebna za Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka kako bi se izgradila pristupna optička mreža, uspostavio sistem za provjeru biometrijskih podataka i modul za razmjenu podataka između IDDEEA-e i CIK-a. Saopštenje iz CIK-a ukazuje na to da su razlog za povećanje iznosa tri žalbe koje su CIK-u upućene na tendersku dokumentaciju nabavke sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima, oglašenu 14. novembra.

Odlučujući po navedenim žalbama Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će povećati vrijednost nabavke iz razloga što je osim izbora za 2026 godinu nabavkom predviđeno izvršenje dijela ugovora i za izbore 2028 godine, poručeno je iz Centralne izborne komisije BiH.

Centralne izborna komisija BiH djelimično je prihvatila sve tri žalbe i ide u izmjenu tenderske dokumentacije. Žalba kompanije „Shot“, kako ATV saznaje, firme iz Zenice koja se bavi naoružanjem i opremom za policiju i oružane snage, usvojena je u jednoj tački, dok je po ostalih 6 tačaka odbijena. Žalba banjalučkog „Ultimax-a“ usvojena je u daleko većem dijelu i zbog nje će se čak brisati dijelovi tenderske dokumentacije.

"Žalba je osnovana u dijelu žalbenih navoda iz tačke 1, 2 i 3, te se tačke tenderske dokumentacije 8.3, 8.4, 8.5, 8.6 i 13, 2, 3 u TD u cjelosti brišu. Zatim, žalba je djelimično osnovana u dijelu žalbenih navoda iz tačke 4, 5, 6 i 10 i TD se u tom dijelu mijenja. Zatim, navod iz tačke 5 žalbe je djelimično osnovan, a koji se odnosi na nezakonitost kriterija za dodjelu ugovora iz tačke 14.4 i u tom dijelu će tenderska dokumentacija biti dopunjena", rekla je Ilma Mehić-Jusufbašić, šef Sektora za finansijske i opšte poslove CIK BiH.

Prethodno je CIK odlučio da mijenja tendersku dokumentaciju zbog žalbe kompanije Smartmatik koja se javila iz Holandije, ali je danas objelodanjeno da žalba multinacionalnog giganta za izborne sisteme u tehničkom dijelu tenderske dokumentacije nije jedini problem tendera koji je CIK raspisao. Suad Arnautović zbog svega predlaže da se o procesu izvijesti i Parlament BiH, ali i da se CIK, koji je, bar na papiru, pripremao tender, nakon procesa edukuje o nabavci koju je raspisao.

"Kad se završi čitava ova aktivnost, da napravimo jedan kraći program edukacije, prije svega naših članova CIK-a, naših uposlenika i tako dalje sa suštinom te, da tako kažem, te tenderske dokumentacije, šta mi sve tamo tražimo, da u nekom narednom periodu idemo s tom edukacijom, s upoznavanjem, sa diseminacijom tog cijelog procesa, jer se radi o jako obimnoj dokumentaciji koja u mnogim stvarima je nepoznata široj javnosti", rekao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

Tendersku dokumentaciju za nabavku biometrijskog sistema i skenera preuzelo je 70 zainteresovanih firmi. Smartmatik, Šot i Ultimaks imaju pravo dalje da se žale Komisiji za žalbe BiH. CIK samostalno formalno rješava izazov po izazov u odnosu na nabavku, ali prvi sljedeći redovni izbori su za manje od godinu, a stvari ne idu po planu – svjesni su toga i u CIK-u.

"I ako sutra bude zamjerki, bude krivičnih prijava, bude bilo čega čime se i prijeti, a i realizira prema i članovima SIP, prema našim službenicima, želim da kažem da unatoč institucijama ove države, mi još uvijek nekako guramo ovom putu, na šta će izaći, još uvijek je neizvjesno", rekao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije BiH.

Prokletstvo, ili loše vođenje projekta uvođenja novih izbornih tehnologija prati proces od samog početka. Slično kao i za mnoge druge bitne odluke, ne postoji konsenzus u BiH u vezi s projektom koji bi građanima trebalo da obezbijedi sigurnije, transparentnije i efikasnije izbore. Završni izvještaj o pilot projektu i Studija izvodljivosti usvojeni su u prvom kvartalu u Predstavničkom domu s deset glasova protiv – među kojim su bili i predstavnici stranaka vlasti na nivou Republike Srpske. Dodatno, finansijska sredstva za projekat obezbjeđena su bez saglasnosti ministra finansija i trezora BiH. CIK se sad žali da je usamljen u generacijskom projektu uvođenja dodatnog integriteta u izborni proces.

"Nažalost, mi smo usamljeni kao institucija. Imamo potporu velikog dijela međunarodne zajednice, nemamo potporu države, nemamo potporu Parlamenta, nemamo razumijevanje Vijeća ministara. Uglavnom, u ovome smo sami", kaže Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije BiH.

Ne preciziraju članovi CIK-a koji je to dio međunarodne zajednice, ali nije nepoznato da se za priču novih izbornih tehnologija i uopšte izbornog procesa posebno interesuje Kristijan Šmit. Od izmjena izbornog zakona do klauzule da za potrebe CIK-a odobrenje finansija može da potpisuje zamjenik ministra bez odobrenja ministra finansija – sve je to Šmit već napravio. Preostalo je još samo da počne nametati odluke za izbor ponuđača na tenderima koje raspisuju institucije BiH.