Izvoz raste, ali deficit ostaje isti

Spoljnotrgovinska razmjena BiH u prvih devet mjeseci porasla je za oko milijardu i šest stotina miliona maraka. Izvoz raste brže od uvoza, ali ukupan deficit ostaje izrazito visok, pa BiH i dalje uvozi daleko više nego što proizvede i plasira na strana tržišta.

"Poražavajuće je da ovaj prostor koji je bogat npr. vodom uvozi oko 40 miliona maraka vode u Republici Srpskoj ako uzmemo tržište BiH to je oko 200 miliona KM. Ovo je prostor koji uvozi preko 100 miliona maraka žitarica, mesa u Republici Srpskoj oko 200 miliona maraka ako uzmemo tržište BiH to je 550 miliona. Nemoguće je da te stvari logički obrazložimo zbog toga ćemo dati sve od sebe da budemo uporni i da stalno predlažemo rješenja kako bi jačali domaću proizvodnju i da ta proizvodnja i njeno jačanje budu u funkciji popravljanja deficita koja ova država ima", rekao je Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

Iako izvoz raste, tržište je i dalje preplavljeno uvoznim proizvodima, posebno u sektorima gdje BiH ima kapacitete, ali nedovoljnu proizvodnju.

"Radimo na promociji domaćih proizvoda označavanjem tih domaćih proizvoda i mijenjaju percepcije stanovništva da su ti domaći proizvodi važni i da je u izboru proizvoda koje trebamo kupovati uvijek na vrhu treba biti domaći proizvod pa tek onda neki iz uvoza", rekao je Denis Šulić, ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske.

Najveći dio uvoza i dalje otpada na prehrambene proizvode, energente i robu široke potrošnje. Upravo u tim sektorima bilježi se najveći jaz između domaće proizvodnje i potrošnje, što direktno opterećuje spoljnotrgovinski bilans.

"Želimo da smanjimo uvoz, povećamo svoju sopstvenu proizvodnju i na kraju smanjimo spoljno trgovinski deficit svaka zemlja i republika srpska želi da tu supstituciju uraditi na sto višem nivou smanjiti uvoz a tim smanjiti i svoju ekonomsku zavisnost od svijeta", rekao je Vojin Mitrović, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske.

Institucije na nivou BiH najavljuju dodatne mjere koje bi trebale ojačati domaće kapacitete, posebno u prehrambenoj industriji, gdje su poremećaji na tržištu najizraženiji. Cilj je da se najtraženiji proizvodi što više proizvode u BiH, a što manje uvoze.

"Kada govorimo o supstituciji uvoza to ne znači da ćemo zatvoriti tržište to znači da ćemo osposobiti naše proizvođače podsticajnim i nekim drugim mjerama da upravo za robe koje najviše uvozimo u BiH osposobimo te naše domaće kapacitete kako ne bismo imali potrebe da uvozimo tu mjeru. U prehrambenoj industriji imamo velikih poremećaja i mislim da u tom kontekstu je napor nadležnih entitetskih tijela i vlade bili potpuno opravdani i vidljivi u korist naših proizvođača", rekao je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Trendovi robne razmjene BiH u 2025. godini ukazuju na potencijal za daljnje jačanje industrijske proizvodnje i povećanje izvozne konkurentnosti do kraja godine, uz uslov da se nastavi modernizacija domaće ekonomije.