Kvote, carina i ,,CBAM'' - čelik iz BiH prvi na udaru novih pravila

Ugovorili su milionske poslove sa firmama iz Srbije, slavili zaključene ugovore i ,,pune ruke posla'', ali sa sjednice Vlade u Beogradu 30. decembra stigla je vijest o Uredbi o uvođenju privremene mjere za obezbjeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti.

Uredba je stupila na snagu 1. januara i podrazumijeva privremene tarifne kvote na rebrasti betonski čelik, toplo valjanu žicu u koturu i rebrasti betonski čelik u šipkama. Važiće do 30. juna 2026, ali problem je što će kvote biti premašene mnogo ranije. Spoljnotrgovinska komora BiH 16. januara saopštila je da traži od nadležnih bh institucija da od Srbije traže revidiranje kvota. Propisane kvote su, prema računici Komore, skoro 45 odsto niže od količina koje BiH inače izvozi za podrazumijevani period. Drugim riječima – ono što se godinama normalno prodavalo, sada staje već u prvom kvartalu - i to pred vratima zemlje s kojom BiH ima sporazum o slobodnoj trgovini.

,,Ono što zabrinjava je da svako zadržavanje kamiona na granici koje nije bilo planirano, zato što je povećana carinska administrativna procedura za praćenje kvota za pomenute grupe proizvoda, to naravno ugrožava ugovore koje naše kompanije imaju sa svojim dobavljačima u Srbiji. Na svako to čekanje, zastoj, plaćaju se dodatni penali za isporuku'', kaže Ognjenka Lalović, direktor Sektora privrede VTK/STKBiH.

BiH sa Srbijom ima obimnu spoljnotrgovinsku razmjenu - potvrđuje to i prošlogodišnji izvoz vrijednosti 1,7 milijardi maraka. Samo željeza i čelika u Srbiju je izvezeno oko 245 miliona KM, dok su proizvodi od željeza i čelika vrijedili dodatnih 126 miliona KM. Problem nije samo u brojkama, nego u pravilima igre. CEFTA predviđa slobodnu trgovinu i obavezne konsultacije prije uvođenja kvota. Izostanak razgovora, tvrde iz Komore, dodatno pojačava nepredvidivost poslovanja; naročito za kompanije koje su dugoročne ugovore potpisivale u periodu bez ikakvih ograničenja. Nažalost, nije to jedini problem.

,,Ne uzimajući u obzir zašto je Vlada Srbije donijela ovu odluku ova grupa proizvoda na koje se odnose kvote su pod velikom lupom u cijelom globalnom ekonomskom kretanju. Na ove grupe proizvoda od 01.01. krenula je i primjena tkv. ,,CBAM-a''. Srbija je takođe uvela taksu na proizvode visokougljeničnih emisija. Tako da, u ovom slučaju, kvote su samo još jedan dodatni izazov za izvoz u Srbiju'', kaže Ognjenka Lalović, direktor Sektora privrede VTK/STKBiH.

Čitava problematika nastala je zbog obračunavanja tkzv. ,,CBAM-a'' s' početka ove priče. Najodgovorniji za to su EU i Evropska Energetska zajednica, kaže resorni ministar Staša Košarac. Sve su ovo zaštitne mjere zemalja. Idu u tom pravcu da se zaštiti domaća proizvodnja od uvoza kako bi proizvođači plasirali svoje proizvode na svom tržištu – u svojoj zemlji. Upravo takve mjere, kako kaže, treba da provede i BiH.

,,Mislim da trebamo donijeti zaštitnu mjeru na isti način. Ne kroz zabranu. Pogrešno ste to interpretirali to što je uradila Srbija. Srbija je uvela kvote. Mi razmišljamo o prijedlozima ili kvota ili uvođenja carina kako bi zaštitili proizvođače u BiH. Tako bi proizvođači željeza, čelika mogli da plasiraju to na tržište FBiH i Republike Srpske. Mislim da bi to bila dobra popularna mjera da zaštitimo domaću proizvodnju'', rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH.

Negativno će to pasti i na leđa male privrede u Srpskoj, jasni su iz Unije poslodavaca. Kažu i da eventualno uvođenje recipročnih mjera prema drugim zemljama može imati negativne efekte.

,,Ono što znam je da ima i prijedlog koji je došao od Savjeta ministara jeste da se uvedu recipročne mjere, ne samo za Srbiju nego i za sve ostale i da ima određeno vremensko ograničenje. To još nije u proceduri, moram da kažem. U svakom slučaju u današnje doba kada su slobodna kretanja roba i usluga, bez obzira što se to činilo u prvom pogledu da to može imati pozitivne efekte, uvijek ima negativne efekte'', rekao je Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Srpske.

Prema važećoj uredbi, kvote su raspoređene kvartalno po principu „prvi došao – prvi uslužen", uz mogućnost prenosa neiskorištene kvote iz prvog u drugi kvartal. Problem je što su kvote izračunate na osnovu podataka iz perioda 2020–2024., koji ne prate današnje realne tokove. Problem će biti i izvoz koji će u prvom kvartalu premašiti ,,dozvoljene brojke''. Ako se rješenje ne pronađe brzo, čelik bi vrlo lako mogao postati još jedna žrtva nove trgovinske neizvjesnosti u regionu i Evropi.